Smirite se, kvragu!

Gdje god vas napetost zaskočila, ukrotite je ovim strategijama.

Stres vam se može prišuljati majstorski. Jednog dana eto ga u prometnoj gužvi, drugog dana pojavi se kad liječnik navuče rukavicu od lateksa i priđe vam obaviti pregled. Ne bi bila neka frka to što se stres približava kriomice da nije stvar taktike: dok se usredotočite na zvukove automobilskih truba ili doktorovo “nagnite se i raširite noge”, stres vam je već uspio oteti zdravlje. I možete se slikati.

“Dugoročno gledano, stres može povisiti rizik od bolesti srca, angine, srčanog te moždanog udara”, kaže dr. David Posen, liječnik koji prakticira metode rješavanja stresa u Ontariju. “Kad nekog pogode moždani ili srčani udar, dozna se vrlo često da je ta osoba nekoliko mjeseci bila pod velikim stresom.”
Shvaćamo da je to još jedna stvar koja vam izaziva stres, no nemojte odmah paničariti. Tu smo da bismo vam prokazali neprijatelja i njegove trikove skrivanja, ali i ponudili nekoliko metoda samoobrane kako biste zadržali zdravlje.

Putovanje na posao

Ma koliko se dobro osjećali kad pokažete prst drugom vozaču, držite ruke na upravljaču. Što brže izgubite glavu, to vam je veći rizik od srčanog udara, kaže pregledna studija sa Sveučilišta Iowe. “Neki ljudi imaju niži prag za bijes, pa sjednu na trubu kad netko ispred njih ne stišće gas dovoljno brzo”, kaže dr. Redford Williams, ravnatelj Istraživačkog Centra za bihevioralnu medicinu Sveučilišta Duke. “Nizak prag znači da vam više rastu hormoni stresa, adrenalin i kortizol, pa kao posljedicu imate veće medicinske probleme.”

Smanjite brzinu i manje se pržite

Sljedeći put kad počnete osjećati gnjev na cesti, pritisnite ovu kočnicu: stanite sa strane na sigurno mjesto, ugasite auto, duboko udahnite i kažite sami sebi: “Mirno.” Ponavljajte to triput. Ako i nakon toga osjećate ljutnju, duboko udišite dok stežete upravljač, a izdišite i popuštajte stisak. Ponovite to triput. Dok tjelesno oponašate ritam opuštanja i smanjujete napetost u mišićima, mozak će shvatiti što mu je činiti i također se opustiti, kaže dr. Williams.

U uredu

Stres na poslu nije zlo. Bez njega bili biste nezaposleni. “Umjeren stres daje vam energiju, no kad se prijeđe određena točka, stres vas počinje ometati i negativno utječe na vaše emocije i koncentraciju”, kaže dr. Posen, autor knjige o profesionalnom stresu Is Work Killing You?. Ako nema popuštanja, mogao bi patiti vaš mozak: nedavno je švedsko istraživanje pokazalo da ljudi pod kroničnim stresom imaju manje sive tvari u više regija mozga od onih koji se manje jede na poslu. Mogući je razlog to što previše hormona stresa može oštetiti ili ubiti neke neurone.

Zaustavite sat: Vaš mozak bolji je u sprintovima nego u maratonima. “Ne možete biti produktivni na duge pruge a da vam um ne odluta, a energija opadne”, kaže dr. Posen. I to samo pridonosi stresu. Stoga, odmaknite se od svoga radnog stola barem triput na dan ne biste li poboljšali učinkovitost: u kasno jutro 10 minuta čavrljajte s kolegama. (Sjetite se da umreživanje može koristiti karijeri.) Sljedeće, barem pola sata odvojite za ručak – nemojte za to vrijeme raditi. I, na posljetku, prošetajte oko 15 minuta poslijepodne, kad vam opadne energija, predlaže dr. Posen.

Kod liječnika

Trebate biti bolesni da biste uživali odlaziti liječniku. No nije neko rješenje ni da zaključite kako nemate vremena za preglede: to može samo pogoršati vaš odnos prema stresu. “Mnogi ljudi kad se razbole to ne kažu liječniku, što može napredovati do točke kad nemate drugog izbora nego ostati u bolnici”, kaže dr. sc. Martin Antony, profesor psihologije na Sveučilištu Ryerson i autor knjige o tjeskobi The Anty-Anxiety Workbook. Ma koliko neugodno bio, primjerice, pregled testisa, puno je stresnija ukliještena hernija.

Bolesniče, izliječi se sam: Strah od nepoznatog dio je problema, kaže prof. Antony. Pitajte koje preventivne pretrage trebate i koji je njihov redoslijed. A potom identificirajte što vas točno tišti i pronađite bolje argumente. Strah vas je da će vas liječnik ukoriti? Sjetite se da su u njegovoj ambulanti sjedili ljudi s puno gorim masnoćama u krvi. Jeza vas hvata zbog dijagnoze? Neka vam dođe do svijesti da je banalan sinusitis puno češći od ubojite gripe. I prije nego što odete iz ambulante, dogovorite kontrolni pregled. “S ponavljanjem će vam strah biti manji.”

Kod kuće

Dom je tamo gdje vas boli glava. Djeca plaču, psi laju, susjedi se sunčaju u susjednom dvorištu… Sve je to dovoljno da legnete u krevet i zalupite vrata. “Vaš bi dom trebao biti mjesto ugodne osame, no tamo nailazite na niz stresora”, kaže dr. Aditi Nerurkar iz Zavoda za integralno zdravlje Cheng-Tsui Medicinskog centra Beth Israel Deaconess u Bostonu. “Ako se ne riješite tog stresa, može se proširiti na druga područja vašeg života.” Čitajte: vaša bi obitelj mogla poželjeti promijeniti brave.

Maknite brige iz brloga: Prvo, nakon posla ugurajte u raspored pola sata aerobnog treninga. Istraživanje sa Sveučilišta Maryland pokazalo je da 30 minuta kardija može trenutačno smanjiti stres i pomoći u obrani od kasnijih stresora. Ako ipak doma niste zen, kradomice se na pet minuta odvojite od izvora stresa, kaže dr. Nerurkar. Sjednite tih pet minuta u tišini, zatvorenih očiju, usredotočeni na ritam disanja (nemojte mijenjati način na koji dišete.)

U spavaćoj sobi

Vi ste goli, ona je gola, pa oko čega se tu može stvoriti stres? “Uglavnom je povezan s ulogama koje društvo nameće muškarcima u vezi sa seksualnim ponašanjem”, kaže dr. sc. Robin Milhausen, profesorica obiteljskih odnosa i ljudske seksualnosti na Sveučilištu Guelph u Ontariju. “Vrlo je izraženo i čvrsto ukorijenjeno vjerovanje da muškarci uvijek trebaju biti spremni na seks te biti spektakularni u njemu. Ta očekivanja mogu biti izvor stresa.” U najgorem slučaju, pa, već znate, ne podigne vam se raspoloženje.

Urazumite se: Izađite iz tjeskobnih propitkivanja i misli vratite na krevet. Jedan od najboljih načina da svoj um vratite u sadašnji trenutak jest da pozornost pomno svrnete na svojih pet osjetila, kaže Robin Milhausen. Primjerice, fokusirajte se na to kako se super osjećate dok ona to radi sa svojim usnama, na čudne napaljujuće životinjske zvukove koje proizvodi ili na okus ili miris njezine blistave kože.

Ako se i dalje živcirate zbog erekcije, Robin Milhausen predlaže da se poslužite jezikom. Odgađanje penetracije maknut će naglasak s vaše umorne opreme. Štoviše, samopouzdanje koje ćete dobiti nakon što je narajcate može vam potaknuti osjetila i razbuktati strast.

A što ako počnete omekšavati tijekom akcije? Priklonite se prokušanoj tehnici stiskanja: izvadite i pritisnite nježno ispod glavića penisa. To bi moglo pomoći u održavanju uzbuđenja i spriječiti gubitak erekcije, kaže dr. sc. Milhausen.

U avionu

Nećemo vas podsjećati na to da je veći rizik od pogibelji u automobilu nego da ćete zrakoplovom fatalno zaorati tlo. Kvragu, pa sama ideja da ćete se srušiti možda i nije najtjeskobnija od onih koje vežete s putovanjima nebom. “Postoji velika raznolikost u tjeskobi zbog letenja i način na koji se s njom nosite uvelike ovisi o onome što je njen okidač”, kaže Antony. Okidač može biti klaustrofobija zbog uzanog prostora, a katkad i osoba koja na susjednom sjedalu kašlje kao da će izbaciti sve iz pluća. A, jasno, tu je i strah od ateriranja.

Smanjite tlak u kabini: Koji je vaš okidač? Ako vam često dođe misao da će se zidovi kabine srušiti na vas, tada je najbolje da se ukrcate u zadnjem trenu. Premda je to za prvu ruku najjednostavniji način da smanjite tjeskobu, ran ukrcaj može biti mirniji pa se možete naviknuti na situaciju, što je dugoročno gledano puno bolje, kaže Antony.

Ako se brinete da će vam susjed prenijeti neku zarazu, trebate znati da je rizik zaraze tijekom leta samo 15 posto, procjenjuju znanstvenici sa Sveučilišta Purdue. Popravite izglede još i više te operite ruke prije hranjenja ili ispijanja napitka: pregledno istraživanje Sveučilišta Michigan pokazalo je da pranje ruku snizuje rizik od zaraze dišnom infekcijom za 21 posto.

A ako vam doista mizeran rizik pada aviona uzrokuje stres, kod kuće obavite domaću zadaću: prije puta pročitajte sve o zrakoplovu da vam se tijekom leta sve čini kao da ide prema poznatom planu. Možete na internetu potražiti činjenice poput veličine i broja sjedala. “Sve što smanjuje misterij zrakoplova može pomoći da se manje strašite”, kaže Antony.

Komentari

▲ Povratak na vrh