Naučite prozreti laži prehrambene industrije

Proizvođači hrane i napitaka često (zlo)upotrebljavaju određene riječi kako bi profitirali od trendova, ali nemojte to progutati.

Ambalaža na policama trgovina puna je obećanja. “Omega 3”, “Odličan izvor vlakana”, “Jednaka količina bjelančevina kao u jajetu”… No pogledate li izbliza, naglo ćete se otrijezniti. “Proizvođači hrane ambalažu dizajniraju tako da prodaju proizvod”, ističe dr. Marion Nestle, profesorica prehrane, prehrambenih studija i javnoga zdravlja na Sveučilištu New Yorka. “Jako dobro znaju da ako na etiketi piše ‘bez glutena’, ‘bez masnoća’ ili ‘s dodatkom vitamina’, kupci vjeruju da je proizvod zdraviji – čak i ako to nije istina.” Što vam je činiti? Naučite prozreti laži prehrambene industrije.

Tvrdnja: Odličan izvor bjelančevina!
Istina: Nije dovoljno da ostanete siti

“Bjelančevine” – ta je riječ nekoć bila rezervirana za divovska pakiranja proteina surutke za bodybuildere, no sad je posvuda: na pićima, energetskim pločicama, žitnim pahuljicama. Pa ako na kutiji pahuljica tvrde kako je u svakoj porciji jednako mnogo bjelančevina kao u jajetu, to je hrana za mišiće, zar ne? A proteinski napitak može utišati kruljenje u želucu do ručka? U čaši nekih od tih napitaka samo je 5 g, a u porciji pahuljica 10 g bjelančevina. “To nije visokoproteinska hrana iako bi se prema reklami to moglo zaključiti”, kaže Alan Aragon, MH savjetnik za prehranu. Tražite li nešto za izgradnju mišića, pažljivo birajte. “Nisu svi proteini jednaki”, ističe Aragon. “Primjerice, u surutki i jajetu više su koncentracije leucina nego u biljnim izvorima bjelančevina te je njihova sposobnost poticanja mišićnog rasta jača.”

Kušajte: Ovako ćete bolje iskoristiti bjelančevine: za objed unesite 20 do 40 g bjelančevina da se obranite od napadaja gladi, kaže Aragon. Toliko bjelančevina ima u 90 do 120 g kuhanih pilećih prsa.

Tvrdnja: Manje masnoća!
Istina: Više smeća!

Nebrojeno puta opovrgnuta tvrdnja da masnoće debljaju prehrambeni je zombi koji ne želi crknuti. Gallupovo je istraživanje 2012. otkrilo da 59 posto debelih Amerikanaca vjeruje kako je malomasna dijeta zdravija nego ona sa smanjenim udjelom ugljikohidrata. “Malomasni se trend uporno nastavlja jer se čini logičnim da se od masnoća postaje salast. No ta je pretpostavka pogrešna”, ističe dr. Valerie Berkowitz, voditeljica prehrane na newyorškome Center for Balanced Health. Hrana napravljena tako da bude malomasna obično je krcata drugim stvarima od kojih se deblja. “Malomasna prerađena hrana prepuna je šećera i ostalih ugljikohidrata da bi se poboljšao okus; oni mogu potaknuti organizam da luči inzulin, koji potiče stvaranje masnih zaliha”, kaže dr. Berkowitz. Tu je na djelu i psihološka varka: sudionici studije na Cornellu pojeli bi 50 posto više grickalica ako su imale etiketu “malomasne”. Taj “zdravi halo-efekt” može potaknuti na pomisao da je u redu pojesti više nego obično hrane koja sadrži malo masnoća, kažu stručnjaci.

Kušajte: “Neka u vašim obrocima bude jednaka količina bjelančevina, ugljikohidrata i masnoća. Ako u nekom obroku jako prevladava jedan od njih, sljedećim obrokom ili užinom povratite ravnotežu”, savjetuje dr. Berkowitz.

Tvrdnja: Sitno zrno, goleme koristi!
Istina: Ne baš

Lan i chia već nam izlaze na uši. Te su sitne sjemenke golema stvar – u oglašavanju. Proizvođači pahuljica s dodatkom lana te energetskih pločica koje nabrijava chia mnogo prostora na ambalaži daju udjelu omege-3 i vlakana. Doista, te su sjemenke bogate njima, no nešto se prešućuje. “Marketing tih proizvoda oslanja se na činjenicu da prosječan konzument ne zna da postoji nekoliko različitih vrsta omega-3 masnih kiselina”, kaže nutricionist dr. Mike Roussell s Državnoga koledža Pennsylvanije. Lan i chia sadrže samo vrstu omega-3 masnih kiselina poznatu kao ALA. Organizam može pretvoriti vrstu ALA u vrste DHA i EPA koje su dobre za kardiovaskularno i moždano zdravlje, no konverzija nije učinkovita.

Kušajte: Na ribi bazirani izvori omege-3 nude više DHA i EPA koje su vašemu organizmu najpotrebnije. Inćuni, skuše i divlji losos sadrže najviše omege-3 po porciji. Za dodatnu dozu vlakana , u shake, jogurt, zobene pahuljice… umiješajte žlicu-dvije cijelih sjemenki chije ili mljevenoga lana (vlakna iz cijelih sjemenki lana nisu probavljiva).

Tvrdnja: Bez glutena!
Istina: To je samo trend

U ovogodišnjem Gallupovu istraživanju 3 od 10 ispitanih kazalo je kako pokušava smanjiti ili izbjeći unos glutena, bjelančevine iz pšenice i ostalih žitarica. Čak su i neki lanci restorana i slavne osobe odabrali opciju gluten-free. Trebate li i vi? “Gluten nije sam po sebi loš, osim ako ne patite od intolerancije na gluten”, kaže dr. Christopher Mohr, louisvilleovski savjetnik za prehranu. The American Gastroenterological Association navodi da manje od 1 posto stanovnika SAD-a ima celijakiju, trajnu intoleranciju na gluten. Ipak, neki smatraju da bezglutenska prehrana pomaže u mršavljenju. “Izbjegavanje glutena može pomoći jer se iz prehrane eliminira podosta hrane koju biste inače jeli – a kod mnogih je od njih riječ o praznim kalorijama iz ugljikohidrata”, kaže Mohr. No ako samo uobičajene grickalice zamijenite bezglutenskim, koristi neće biti.

Kušajte: “Usredotočite se na ukupnu kvalitetu prehrane umjesto da se brinete zbog glutena”, ističe Mohr. “Većinu ugljikohidrata konzumirajte iz povrća, nekog voća i kvalitetnoga zrnja.” Odaberite proizvode na bazi žitarica u kojima nema više od 10 g dodanih šećera po porciji, a omjer ugljikohidrata i vlakana je 5 prema 1. Tako ćete s ugljikohidratima pojesti i zasitnu dozu vlakana, bez obzira na to sadrže li gluten ili ne, kaže Mohr.

Tvrdnja: Sadrži B-vitamine za energiju!
Istina: Već unosite mnogo B-vitamina

“Različiti su vitamini B-skupine grupirani zajedno jer stanicama pomažu stvarati energiju”, kaže Roussell. No nemojte se zavarati megadozama B-vitamina koje se obećavaju na etiketi: stanična energija nije ista ona koja stimulira ili daje energiju vašemu tijelu, kaže. To čini kofein iz energetskog napitka. Stoga, nekoliko je ključnih B-vitamina koje biste trebali unositi dovoljno, kaže Roussell. Vitamin B1 (tiamin) potpomaže funkcioniranje mišića i živaca; B2 (riboflavin) pomaže pri pretvaranju ugljikohidrata u glukozu, što je važno onima koji redovito vježbaju. Muškarci, osobito oni stariji od 50 godina, trebaju B6, koji podupire metabolizam aminokiselina i bjelančevina. No da biste unijeli B-vitamine, ne trebate se oslanjati na energetske napitke, prahove, koncentrate ili gumene bombone.

Kušajte: Jednostavno se usredotočite na zdravu prehranu; nije teško naći namirnice u kojima ima svih tri spomenutih B-vitamina. Obogaćene žitarice, krta svinjetina i jetra bogate su vitaminima B1, B2 i B6. Ježite se jetre? Kušajte pileća jetrica propirjana na maslacu te posuta smrvljenom slaninom i karameliziranim lukom. Zvuči ukusnije od limenke tekućine pune aditiva, zar ne?

Preporučujemo

Komentari

Fitness centri
▲ Povratak na vrh