Ne rasipajte vrijeme i energiju: evo kako biti učinkovitiji u danu

Otkrivamo vam izvrsne načine kako možete eliminirati vremenske vampire te iste sekunde biti efikasniji i opušteniji - i na poslu i privatno!

OLAKŠAJTE MAILOVE – Vremenska ušteda do 17 sati tjedno

Adobeova je anketa pokazala da prosječan uredski zaposlenik svakog radnog dana provede više od četiri sata provjeravajući ili bakćući se s mailovima, što je više od pola radnog tjedna, odnosno 1000 sati godišnje. To je smiješno.

Rješenje: Ograničite koliko puta na dan (ili tjedan) provjeravanje pošte. Tim Ferris, autor knjiga o učinkovitosti, koristi automatske odgovore s obrazloženjem: “Zbog drugih obaveza provjeravam elektroničku poštu do jednom tjedno. Ako je vaša poruka doista hitna (i ne možete čekati tjedan dana), možete me nazvati na mobitel. Nemate li broj, hvala što ćete pričekati dok vam se ne javim sljedećeg tjedna.”
Usto, Ferris piše mailove kraće od 5 rečenica, kao da su SMS poruke.

 

OVLADAJTE SASTANCIMA Vremenska ušteda do 4 mjeseca godišnje na poslu

Prema anketi američkoga Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja, prosječni direktor provede prosječno pola svog radnog vremena na sastancima. (Srednje upravne strukture sastanče 35 posto vremena.) Problem je, jasno, u tome da većina sastanaka nije potrebna, a oni koji i jesu potrebni budu smiješno neučinkoviti. U drugoj anketi 73 posto sudionika sastanaka priznalo je da tijekom sastanka kriomice rade nešto drugo (možda provjeravaju LinkedIn u potrazi za poslom s manje glupih sastanaka).

Rješenje: Otiđite na stranicu meetingcalculator.com koja se povezuje s vašim Google kalendarom te doznajte u manje od 10 sekundi koliko svakog mjeseca posvećujete sastancima. Nakon što se oporavite od prvotnog šoka, napravite sljedeća tri koraka koja vam predlažu savjetnici top-menadžera Michael Mankins i Eric Garton, autori knjige Time Talent Energy.

  1. Odredite doba dana bez sastanaka. Oslobodit ćete si vrijeme, što je vrijedan poslovni resurs.
  2. Prije priče pripremite dnevni red i podijelite radne materijale kako biste o informacijama raspravljali, a ne se upoznavali s njima.
  3. Skratite dnevni red i time sastanke. Istraživanja kažu da se ljudi ne mogu na ozbiljnu temu usredotočiti dulje od 18 minuta. Imajte to na umu dok planirate.

 

 

SKRATITE PUTOVANJE NA POSAO Vremenska ušteda više od 4 sata tjedno

Prosječan zaposlenik provede 52 minute na dan putujući na posao i s posla. Duga putovanja na posao trostruka su neučinkovitost: smanjuju produktivnost, škode zdravlju i kvare veze. Istraživanje je pokazalo da ljudi koji dulje putuju na posao imaju 46% veći rizik da će biti neispavani. Drugo je istraživanje pokazalo da je kod parova u vezama kad jedan od njih dugo boravi na putu na posao 40% veća opasnost da će prekinuti.

Rješenje: Pitajte šefa da vam dopusti da radite od kuće. Tri od četiri zaposlenika koja su u anketi iz 2015. rekla da rade od doma barem nekoliko puta mjesečno navela su da obave više posla dok su doma nego dok su u uredu. Polovina je navela da im je to manje stresa, a toliko ih je kazalo i da će zbog toga vjerojatnije ostati u istoj firmi. Ako to nije moguće, pametnije putujte na posao.

 

BRŽE OBAVITE PREGLED – Vremenska ušteda 15 minuta po pregledu

Vrijeme u čekaonici pomalo opada. Ipak, dok sjedite na tvrdoj klupi, ne samo da gubite vrijeme nego ste i u riziku od zaraza od infekata. Gdje biste drugdje toliko čekali a da vam se na kraju zbog tog netko ne ispriča?

Zatražite da vam termin bude prvi ili drugi u danu ili pak prvi nakon pauze za ručak: tada su liječnici najmanje u zaostatku. Provjerite i čita li vaš doktor opće prakse mailove: tako možete obaviti neke rutinske stvari. Mailom nešto možete riješiti u tri minute, a za iste stvari trebali biste 10-15 minuta na telefonu ili oko 45 minuta u čekaonici i ambulanti. Pa vi vidite.

 

PRESTANITE TRAŽITI ZAMETNUTE STVARI – Vremenska ušteda 2,5 dana godišnje

Anketa, koju je provela Pixie Tech, firma koja proizvodi uređaje za lociranje, pokazala je da Amerikanci potroše 3 milijarde eura godišnje zamjenjujući izgubljene stvari, a šest od 10 ljudi kasnilo je na posao jer su nešto tražili.

Naspavajte se: noć kvalitetnog spavanja resetira suvišne sinapse u mozgu, one beskorisne prikupljene tijekom budnih sati, kaže istraživanje iz 2016. godine. Kad se ne resetirate, neurone zbuni električna aktivnost pa im bude teže pamtiti nove stvari. U testu pamćenja ljudi s nesanicom puno su više bili zaboravni nego odmoreni ispitanici.

 

GLEDAJTE SAV NAJBOLJI PROGRAMVremenska ušteda do 19 sati tjedno

U redu, no je li gledanje televizije doista gubitak vremena? Ne nužno. Sve što vam daje informacije, pomaže vam se opustiti te vas čini ažurnim u društvenim prigodama mora da je korisno. Kad smo to raščistili, s obzirom na broj utakmica i zadnjih sezona omiljenih serija, gledanje televizije dođe nam kao posao s pola radnog vremena, kažu podaci iz statistike zavoda za zapošljavanje iz 2016. godine.

Rješenje: Googlajte ‘video speed controller’, ekstenziju za Chrome koja povećava brzinu videa na Netflixu i Vimeu. Brže gledanje, odnosno gledanje brzinom većom od normalne, spašava sate vremena a da išta ne propustite. Možete brzinski slušati i podcaste, brojni programi dopuštaju da čak dvostruko ubrzate zvuk.

Preporučujemo

Komentari

Fitness centri
▲ Povratak na vrh