Kada je najbolje vrijeme za godišnji odmor

Kada je najbolje vrijeme za godišnji odmor

Godišnji odmor i od kuda krenuti s planiranjem?

Polako ali sigurno se približava period godišnjih odmora, a upravo je ono vrijeme kada se odmaramo od poslovne godine i kada idemo puniti svoje baterije za novo nadolazeće poslovne izazove. Mnogima od nas se dogodilo da smo se vratili nakon dva do tri tjedna godišnjeg na svoje radno mjesto još umorniji nego kada smo otišli. Zašto? Povratak s godišnjeg je uvijek težak i često nam predstavlja određeni stres jer ne znamo u što se vraćamo. Ovo sve doprinosi osjećaju nezadovoljstva i manjku motivacije. Kako bi izbjegli navedeno potrebno je svoj godišnji ne samo kvalitetno isplanirati, nego i odabrati dobro vrijeme kako se ne bi vratili u kaos na poslu, već u opuštenu radnu atmosferu.

Kako krenuti planirati godišnji odmor? Bitno je početi planirati na vrijeme. Istraživanja pokazuju da ljudi koji planiraju svoje odmore su često sretniji od onih koji sve rade u zadnju sekundu. Ako ste jedan od onih sretnika koji unaprijed znaju kada će na godišnji odmor, onda s planiranjem možete krenuti što ranije kako bi vam ono bilo motivacija za rad do tada. Nažalost mnogi nisu te sreće da znaju raspored godišnjih do par mjeseci unaprijed, već par tjedana unaprijed, no nemojte da vas to obeshrabri. I u par tjedana prije godišnjeg možete isplanirati fenomenalno putovanje gdje ćete zaboraviti na “Moj posao, moje obaveze”.

Godišnji odmor i kako se pripremiti za godišnji?

Prvo je bitno prihvatiti samu činjenicu da idete na svoj zasluženi godišnji. Ponekad je teško napustiti radno mjesto kada vidite kolika je količina posla, i naravno da si pomislite kako će vas dočekati veći kaos nego kada ste otišli. Iako je teško otići na godišnji misleći kako trenutno ima puno posla i o tome kako će se kolege snaći bez vas, imajte na umu da dugujete prvenstveno sebi i svojim bližnjima vrijeme koje se ne vrti samo oko posla. U slučaju da vas zaista muči količina posla, možete si uvijek rasporediti radna zaduženja. Što ovo znači?

Ako zaista ima toliko posla, možete se dogovoriti sa šefom ili kolegama da odradite par sati više kako bi sebi osobno smanjili količinu posla koja bi vas dočekala nakon godišnjeg. Na ovaj način olakšavate sebi i svima oko vas, i isto tako skupljate par prekovremenih. Što ćete više iscrpljeni otići na svoj godišnji odmor, to ćete više uživati u njemu. Neke osobe isto tako idu na opciju dostupnosti. Ukoliko se zaista ne možete opustiti radi posla i ne želite sve prepustiti kolegama, tada za vrijeme godišnjeg možete biti dostupni preko mobitela ili laptopa i pomoći. Uvijek bi trebali ići na opciju totalnog isključivanja od svakog posla, jer godišnji odmor je namijenjen upravo tome.

Godišnji odmor i kako se isključiti od posla?

Mnogi ljudi se znaju ponašati kao radoholičari, i mnogima je teško ostaviti posao na poslu. Naravno da je normalno da ćete se javiti kolegi ako je nešto hitno, ali dostupnost od par sati dnevno vam može uvelike narušiti godišnji odmor. Kako se isključiti od posla? Krenimo od toga da suptilno uključivanje u posao narušava vaš mir, povećava stanje napetosti i zabrinutosti. Zapitajte se da li ovo želite ako ste na nekoj prekrasnoj lokaciji s vašim partnerom ili obitelji. Posao na odmoru ne samo da vas može dovesti do navedenih osjećaja, već vam može donijeti neželjene scenarije poput svađe.

Posao treba ostati na poslu, bez obzira da li je u pitanju godišnji odmor ili odlazak kući. Sami cilj godišnjeg odmora je da se odmorite prvenstveno psihički, a zatim i fizički od aktivnosti koje svakodnevno radite na svome poslu. Zašto je bitno isključiti se? Isključenje daje mir, a ukoliko ga ne prakticiramo to će dovesti do toga da ćete se vratiti na posao još umorniji i još iritabilniji nego prije. Mnogi ljudi imaju problema s isključivanjem i opuštanjem, i nažalost možemo reći kako je to normalno u današnjem ubrzanom svijetu. Mnogi od nas više ne poznaju pojam odmora, vremena za sebe, a upravo to je ono što nam je najviše potrebno kako bi mogli bolje funkcionirati.

Tagovi:

VIŠE IZ KATEGORIJE