4 često pogrešno prepoznate bolesti

Izvještaj američkoga Medicinskog instituta predviđa da će većini ljudi barem jednom tijekom života liječnici pogriješiti dijagnozu. Kako doći do prave dijagnoze i koje su 4 najčešće krivo tumačene dijagnoze

Vaš bi liječnik trebao biti vaš najveći saveznik protiv bolesti. No što učiniti kad je dijagnoza ‘zdrav’, a vi znate da to niste? Za početak slijedite ove savjete:

  • Budite sigurni da ne izmišljate –Pratite malo svoje simptome i pokušajte ih definirati, dakle znati opisati kao sigurno prisutne.
  • Zbrojite simptome – Pobrojte sve kratko na papiru i opišite ih detaljnije, kada, kako se javljaju.
  • Postavite ovih 5 pitanja – Ne morate na slijepo prihvatiti prvi dijagnozu.

Pitajte:

  1. Je li moguće da je riječ o nekoj drugoj bolesti?
  2. Da ste na mome mjestu, što bi vas zabrinjavalo?
  3. Postoje li kakve druge pretrage koje biste predložili?
  4. Kad ćemo moći znati o čemu je riječ?
  5. Na koje znakove trebam pripaziti i vratiti vam se ako se pojave?

Ako vam vaš liječnik kaže: ‘Ne može biti ništa drugo’, vjerojatno trebate drugog liječnika.

  • Otvorite um –Pobrinite se da ste razumjeli što vam liječnik govori, što se sljedeće treba dogoditi, bilo da je riječ o očekivanom razvoju bolesti, bilo o znacima da je liječenje uspješno (ili nije) te da vam treba dodatni pregled. Želite li drugo mišljenje, i na taj pregled otiđite kao što ste išli na prvi, usredotočite se na simptome, a ne na prethodnu dijagnozu. Ne želite drugog liječnika uputiti u istom smjeru.
  • Čekajte dijagnozu – Nemojte zivkati da biste saznali dijagnozu, nego dajte liječnicima vremena.
  • Čitajte provjerene stanice na Internetu – Prvo potražite stranice velikih bolnica i sveučilišta. Jedna od nama omiljenih je ona Klinike Mayo (mayoclinic.org za one koji znaju engleski) jer ondje možete provjeriti svoje simptome i uz neka potpitanja doći do potankosti o čemu bi tu mogla biti riječ.
  • Ne odustajte – Ako znate da vas nešto muči tražite mišljenja stručnjaka. Jedino je problem što ćete to vjerojatno morati sami financirati.
  • Podijelite što ste naučili – Društvene mreže pa i javni mediji mjesta su na kojima možete ispričati svoju priču i možda opisom čudnih simptoma pomoći nekome drugome koji se muči sa sličnom nepostojećom dijagnozom.

Ove 4 dijagnoze se češće krivo dijagnosticiraju

  • Srčani udar – jednu od stotinu nesretnih osoba s akutnim srčanim infarktom s hitne pošalju kući.

Zašto se propusti otkriti? Simptomi mogu biti nejasni, kaže dr. David Meyers iz Društva za unapređivanje dijagnoza u medicini. Žgaravica ili bol u ramenu mogu značiti srčani udar ili navedene probleme s trbuhom i ramenom. Kako ne biste bili taj jedan, pitajte neka vam naprave EK G i/ili izvade krv za srčane markere srčanog udara. Neka liječnik procijeni vaš rizik ili vam potanko objasni zašto to nije srčani udar.

  • Borelioza – pretrage propuste uočiti 60 do 70% ranih slučajeva Lajmske bolesti.

Zašto se propusti otkriti?  „Većina ljudi nema pojma da ih je ugrizao krpelj“, kaže dr. Meyers. „I možda nikad nemaju karakteristični osip u obliku mete.“ Potom liječnici love nejasne bolove i vrućice. Kako biste bili na sigurnom, shvatite da pretrage nisu pouzdane, stoga, ispadnu li negativne, pitajte o dodatnim testiranjima.

  • Depresija – istraživanja kažu da liječnici (nepsihijatri) u barem 60 posto slučajeva ne uoče depresiju.

Zašto se propusti otkriti? Kao i kod borelioze, simptomi – bolovi i umor – mogu značiti koješta. Recite liječniku da ste zabrinuti. Ključno je pitati: „Što bi to drugo još moglo biti?”

  • Moždani udar – može ga se ne uočiti u 13 posto slučajeva, pokazala je jedna studija.

Zašto se propusti otkriti?  Klasični znakovi daju se otkriti, ali drugi mogu zavesti u pogrešnom smjeru. Neka vaš liječnik provjeri vaše grimase i osmijeh. To, uz držanje i sposobnost da jednako držite obje ruke podignutima, mogu na posljetku pomoći s dijagnozom. Ako vam je vrtoglavica glavni simptom, možda će vam trebati magnetna rezonancija i druge pretrage.

Preporučujemo

Komentari

Fitness centri
▲ Povratak na vrh