Znate li koji su pravi ‘Izazovi muškaraca u 21. stoljeću’

Kako današnji muškarci doživljavaju 'muževnost', koliko još uvijek na njih utječe patrijarhalni 'budi muško' odgoj, kako se nose s emocijama koje još uvijek nisu 'društveno prihvatljive' za muškarca...

U Zagrebu se već godinu dana jednom mjesečno održava ne samo zabavan, nego i edukativan live talk show ‘Žene izvan okvira’ na kojem se okupljaju žene kojima je dosadio klasičan način izlaženja i žele zabavu koja je konstruktivna.

Pitate se zašto bi se Men’s Health zainteresirao za žensko okupljanje? Iz više razloga. Prvenstveno zato što su kod njih dobrodošli i muškarci, što je za jedan ženski projekt neočekivano. Drugo – što je bolje za jednog muškarca nego izaći na mjesto gdje se okupljaju inteligentne žene? Treće – njihova sljedeća tema direktno se obraća muškarcima.
„Izazovi muškaraca u 21. stoljeću“ naziv je teme koju će Žene izvan okvira obraditi 20. ožujka u Jazz&Cabaret klubu ‘Kontesa’ od 18h.

Popričali smo sa začetnicama projekta – media freelancericom i tjelesno-orijentiranom praktičarkom Rajanom Radosavljev i psihologinjom i tjelesno-orijentiranom praktičarkom Hanom Matejašić – o kakvim je točno izazovima riječ i koji su generalni ciljevi projekta.

Kako ste pokrenule live talk show „Žene izvan okvira“ i ukratko koji je njegov cilj?

RAJANA: Žene izvan okvira pokrenule smo iz vlastite želje da se kroz konstruktivna druženja educiramo, upoznajemo stručnjakinje i stručnjake iz raznih područja koja nas zanimaju i širimo svoj spektar znanja. Kako smo i Hana i ja završile četverogodišnje obrazovanje za tjelesno orijentiranu terapiju, odlučile smo spojiti profesionalne vještine i iskustva i ideju podijeliti s drugima. Vrlo brzo smo otkrile da publika za ovakvu vrstu otvorenih dijaloga postoji i eto, sad smo već proslavile godinu dana projekta i širimo se iz mjeseca u mjesec.
HANA: Na našem talk show-u obrađujemo razne teme koje zanimaju mnoge žene, ali ono što mi želimo ponuditi su stručna mišljenja iz različitih područja djelovanja – poput neuroznanosti, psihologije, sociologije, umjetnosti, pa i nekih atlernativnih područja. Ne bojimo se otvoriti i teme koje su još uvijek pomalo tabu u našem društvu – poput seksualnosti, fantazija i fetiša, ali i osjetljivijih i bolnih tema poput ženske (ne)plodnosti. Želimo potaknuti žene (ali i muškarce) da počnu konstruktivnije razmišljati o određenoj temi, te im ponuditi odgovore i dati informacije na koje sve načine si mogu i pomoći. Osim educiranja, cilj nam je i na našim talk showovima pružiti ženama priliku za privatnim i poslovnim umrežavanjem.

Vaš talk show se bavi temama koje zanimaju većinu žena, kako to da ste iskoračile i izvan svojih okvira i za 20.03. pripremile temu o muškarcima?

RAJANA: Smatramo kako se ‘teme za žene’ i ‘teme za muškarce’ zapravo i ne bi trebale previše razlikovati. Jako je bitno da se interesiramo jedni za druge, jer kako ćemo drugačije surađivati i biti si podrška, ako se međusobno ne razumijemo? Na ovu konkretnu temu nas je prvenstveno potakla spoznaja o tome kako danas postoje nebrojeni pokreti, udruge, događanja, radionice za žene, a čini nam se da su muškarci po tom pitanju pomalo zakinuti. Želimo saznati kako današnji muškarci doživljavaju ‘muževnost’, koliko još uvijek na njih utječe patrijarhalni ‘budi muško’ odgoj, kako se nose s emocijama koje još uvijek nisu ‘društveno prihvatljive’ za muškarca.

U svom najavnom tekstu za nadolazeću temu talk show-a navodite kako je ovo razdoblje ‘konfuzije uloge spolova’. Što pod tim mislite?

HANA: Volim se poslužiti Jungovom teorijom o muškom i ženskom principu kako bih pojasnila što se po mom mišljenju danas događa. Kada Jung govori o muškom principu misli na strukturu, organiziranost, pravocrtnost, natjecanje, ciljeve, prodornost i sl.; ženski princip je mekoća, toplina, emocije, intuicija, briga, suradnja i sl. Ova dva principa sadržana su i u muškarcu i u ženi. I po Jungu trebamo težiti cjelovitosti – usvojiti i jedne i druge osobine. Ono što se dogodilo s određenim ženskim pokretima je da su žene usvojile i dio muškog principa – postale su prodornije, ostvaruju svoje profesionalne ciljeve, zauzimaju se za sebe. Pojedine muškarce je to zbunilo, osobito u tradicionalnijim sredinama, te se mogu početi osjećati suvišno – pitati se ‘koja je sada moja uloga uopće u društvu? Što žena uistinu želi od mene?. Po mom osobnom mišljenju, muškarci bi trebali zaviriti i u ovaj ženski princip, a u praksi bi to značilo – kako bi bilo da pokažem jasnije svoje emocije, pričam o tome kada me nešto boli itd. Tako oba spola bi došla do cjelovitosti. Ovo je samo jedna od teorija i dio mog osobnog mišljenja, no na talk show-u ćemo čuti i mišljenja ostalih stručnjaka.

U svakom talk showu pričate s četiri gosta ili gošće. Koga ćete ovaj put ugostiti?

RAJANA: Svaku temu obrađujemo tako da ju promotrimo iz više različitih uglova. Ovaj put ugostiti ćemo Aleksandra Štulhofera, našeg poznatog sociologa i seksologa, koji će nam reći nešto više o pojmovima muškosti i muževnosti, kako patrijarhat utječe na društvo i koji su općenito sociološki problemi današnjeg muškarca. Zatim, dolaze nam i neuroznanstvenica Kristina Mlinac Jerković koja će nam dati uvid u muški mozak sa znanstvenog stajališta te Tomislav Senečić, integrativni psihoterapeut, s kojim ćemo dublje istražiti muške emocije. U našim druženjima također volimo pozvati i nekoga s naše javne scene s kim možemo popričati o osobnom iskustvu, a ovaj put pridružiti će nam Ivan Dečak, a kratko ćemo popričati i s vašim urednikom Krešimirom Šegom…

Što vi mislite da je trenutno najveći izazov za današnjeg muškarca?

HANA: Jako teško je odgovoriti na ovo pitanje iz pozicije žene i kako mi je jedan poznanik rekao ‘Ovu temu su trebali pokrenuti muškarci, bilo bi nam se lakše otvoriti. Ovako opet vi žene nešto hoćete od nas.:)’. Mislim da ćemo najbolje odogovre na ova pitanja čuti na talk show-u u srijedu od stručnjaka, ali čuti i pitanja muškaraca iz publike. No, iz pozicije psihologa mogu reći kako je možda ono temeljno pitanje danas ‘Kako odgajati buduće naraštaje muškaraca?’, te osvijestiti i ulogu oca u tome. Za odraslog muškarca bi bilo poželjno da osvjesti na koji način su oblikovani njegovi stavovi o tome što čini muškarca. Dječak gleda svog oca i neposredno uči od njega što znači biti muškarac. Pa ako dječak uči da je agresivnost i negativna dominacija znak muškosti – u odrasloj dobi vrlo vjerojatno je da će ju tako manifestirati. Ono što je pozitivno je da danas mladi očevi sve više aktivno sudjeluju u odgoju svoje djece. Pohvalno je da danas postoji nekoliko projekata i akcija koji osvještavaju kako i otac ima bitnu funkciju u odrastanju. Jedan od takvih akcija je i Rodin projekt „Budi tata“, pa i pokret „I tata je važan“, osječke udruge „Dokkica“.
RAJANA: Mislim da je jako bitno općenito podizati svijest o psihološkom zdravlju i pričati o tome otvoreno, a muškarcima je, čini se, još uvijek teže pričati o tome. Žene su ipak spremnije „raditi na sebi“ od muškaraca. Na svim radionicama i programima koje vodimo ili na kojima sudjelujemo i Hana i ja nalazi se 80% žena, možda i više. Vjerojatno upravo zato što su muškarci odgajani da ne pričaju o svojim emocijama. Ali za naše psihološko zdravlje, izražavanje emocija je jedan od ključnih faktora. U protivnom imamo društvo koje kultivira i podržava agresiju, potiskivanje, neiskrenost i površnost.

Dođite 20.03. u 18h u Jazz&Cabaret Club Kontesa u Zagrebu. Više o samom eventu možete saznati na facebook stranici Izazovi muškaraca!

Preporučujemo

Komentari

Fitness centri
▲ Povratak na vrh