Ne propustite novi broj National Geographica Hrvatska!

Već tradicionalno prosinački broj National Geographica Hrvatska barem jednu reportažu posvećuje temi koja je povezana s božićnim razdobljem. Ovaj put je to tema o svetom mjestu triju abrahamskih religija, svetom mjestu za skoro četiri milijarde ljudi – Jeruzalemu. 

(Simon Norfolk/National Geographic)

Neil Armstrong je posjetivši Jeruzalem rekao “Više sam uzbuđen stupivši na ovo tlo nego kad sam zakoračio po Mjesecu,” a poznata kantautorica, pjesnikinja i slikarica Patti Smith, znana i kao kuma panka, svojedobno je izjavila „Mislim da područje Jeruzalema ne treba biti dio židovske države, on pripada svim ljudima, i kršćanima i muslimanima i židovima.“ Jeruzalem je tijekom cijele svoje višetisućljetne povijesti osvajan više od 40 puta, osvajali su ga Židovi, Egipćani, Perzijci, Makedonci, Rimljani, Saraceni, križari, Turci, Britanci… Njegovo podzemlje, možda čak i više nego nadzemlje, krije nevjerojatna blaga povijesti ljudske civilizacije. Povijesti ratova i prijepora, vjere i nevjere, smrti ali i nade. Brojke kažu da je u Jeruzalemu više od 2000 arheoloških lokalitet, a otkriveno je čak i preko 200 otisaka dinosaura. No, kao što u današnjem gradu na površini vriju sukobi, oni se nastavljaju i ispod površine, po vrijednim nalazištima gdje pripadnici triju vjera napadaju jedni druge zbog otimanja i svojatanja povijesti jednih na račun drugih. A upravo bi zbog vjera Jeruzalem trebao biti uzor jedinstva i bratstva, jer takav je svjetonazor u temeljima svih religija.

(Hadas Parush/National Geographic)

Uz naslovnu temu, koju je briljantno na naslovnici ilustrirao umjetnik  Bose Collins, u prosinačkom broju National Geographica Hrvatska možete pročitate i sjajnu priču o plastici i kako suvremena civilizacija mora mijenjati svoje navike posvemašnjeg korištenja plastike ako želi održivu budućnost.

(Hannah Whitaker/National Geographic)

I ostale su teme povezane s čovjekovim lošim utjecajem na održivost Zemljina ekosustava. Jedna tema opisuje nam što se događa s krovom svijeta, himalajskim gorjem, gdje zbog globalnog zatopljenja dolazi do razornog topljenja stoljetnih ledenjaka što izaziva ubojite povodnje u podnožju i mijenja cijelu mikroklimu, a utječe i na klimu općenito. Pravi nastavak te teme je reportaža našeg autora Roberta Kakrigija koji je posjetio skandinavske planine i osvjedočio se o pogubnom topljenju ledenjaka na sjeveru Europe zbog klimatskog zatopljenja. Prije petnaestak godina radio je za NGH reportažu o najvišem vrhu Skandinavije, a sada ga je posjetio sa sinom Rokom, tinejdžerom, kako bi mu u praksi održao sat o posljedicama globalnog zatopljenja – nekadašnji najviši vrh sada je tek drugi jer se vrh otopio! Vrijedi pročitati i reportažu o afričkim nacionalnim parkovima koji čuvaju biljni i životinjski svijet Crnog kontinenta uz međunarodnu pomoć i pristup uvelike sličan spašavanju ugroženih gospodarskih tvrtki. Tu je i mnoštvo drugih zanimljivosti i izvrsnih fotografija.

(Brent Stirton/Getty Images)


Jeste li osigurali svoj primjerak National Geographica Hrvatska? Potražite prosinački, posljednji ovogodišnji broj NGH na svim kioscima!

(Brent Stirton/Getty Images)

Komentari

▲ Povratak na vrh