Preživite svaku katastrofu

Sve više stanovnika ove zeleno-plave planete strahuje od budućnosti. Mi kažemo: prestanite strahovati i postanite spremni

 

Ubojiti meteorit
STRAH: “Što je danas lijep i sunčan dan… Ni oblačka na nebu. Čekaj, što je to tamo gore? Izgleda kao pomrčina. Mjesec? Ne, postaje veće… Stvarno veliko. Možda bih trebao nekome javiti…”
STVARNOST: Unatoč mnogim tvrdnjama i glasinama, samo je jednom meteorit pogodio čovjeka. Godine 1954. Ann Hodges gledala je svoja posla i drijemala na kauču u svojoj kući u Alabami, a tad joj je 4 kg težak meteorit probio krov, odbio se o radioaparat i udario je u kuk. Preživjela je s nevjerojatnom masnicom i pričom s kojom se mogla hvaliti. Astronom dr.sc. Phil Plait kaže da otprilike jednom mjesečno na naš planet padne maleni meteorit, promjera 1 metra.
ŠTO UČINITI: Ništa. Gotovo je sigurno da vas neće pogoditi meteorit. Veći je problem masivni meteor, promjera cirka 15 kilometara. Padne li on na Zemlju nakon što zakrije sunce, onda smo u problemu. Samo pitajte dinosaure. Strašna istina jest da ne znamo puno o tome što ide prema nama. “Trebalo bi u nebo uperiti 12-ak golemih teleskopa radi motrenja”, kaže Plait. U korist nam ide (mala) veličina našeg planeta. Padne li na vas meteorit, ili ste jako nesretni ili vas je svemir za to predodredio.

Nuklearni rat
STRAH: Rusija navodno razvija podvodne dronove koji mogu ispaliti nuklearni projektil. Bivši ministar vanjskih poslova Igor Ivanov kaže da je vjerojatnost da svi ispale svoj nuklearni arsenal danas “veća nego u 80-ima.” To je fantastično! Ako nas trebate, mi smo se ispod radnog stola. Skrivamo se.
STVARNOST: Prema anketiranih 50 vodećih svjetskih sigurnosnih stručnjaka, postoji vjerojatnost od 6,8 % da će u sljedećih 25 godina izbiti katastrofalni nuklearni sukob i ubiti 80-ak milijuna ljudi – što je više nego je stradalo u Drugom svjetskom ratu.
ŠTO UČINITI: Proučite problematiku i glasajte za one političare koji pokazuju da razumiju međunarodnu politiku. Ili se spakirajte i selite u zemlju poput Novog Zelanda, kaže dr.sc. Seth Baum, izvršni direktor Instituta za rizik globalne katastrofe. ” Novi Zeland je otočna zemlja u južnoj hemisferi i trebao bi ostati pošteđen nuklearne zime koja bi slijedila nakon umjereno velikog nuklearnog rata.”

Masovna pucnjava
STRAH: Čini vam se da je onaj povučeni lik iz ureda pod golemim stresom? Valjda ste bili ljubazni i pozdravljali ga u prolazu. Samo je pitanje dana kad će doći na posao s kalašnjikovim i pobiti sve koji su mu na popisu neprijatelja.
STVARNOST: Kod nas masovna pucnjava nije česta pojava i uglavnom se odvija u lokalnim kafićima, gdje neka pijana budala oružjem iz rata pokuša izliječiti ozlijeđeni ponos. Rat nije bio tako davno, arsenal se čuva poput obiteljskog srebra, a mnogi naši sugrađani još uvijek pjevaju Septicine stihove “Nisam vratio oružje u MUP, nisam vratio, nisam glup”…
ŠTO UČINITI: Ako ste u zgradi ili prostoriji koju je zaposjeo manijak s vatrenim oružjem, nemojte se samo sakriti i čekati pomoć, savjetuje stručnjak za protuterorizam i sigurnost Alon Stivi. “Većina ubojstava dogodi se u prvih 5-10 minuta, prije dolaska policije”, kaže on. Ako ne možete pobjeći na sigurno, bilo kroz izlaze, bilo kroz prozore, Stivi predlaže da se s drugima sakrijete kraj ulaza i da budete spremni razoružati napadača čim uđe.

Pad zrakoplova
STRAH: Letenje je najsigurniji vid putovanja. Nema tog sigurnosnog stručnjaka koji bi rekao: “Samo idiot koji želi poginuti želi u avion.” No većina nas bude zabrinuta kad ulazi u veliki leteći autobus iz kojeg se ne može pobjeći.
STVARNOST: Više riskirate izlazeći iz kreveta. Prema američkim podacima, rizik pogibanja na komercijalnim letovima je 1 prema 38 milijuna. No vi možda strahujete da je i to daleko previše.
ŠTO UČINITI: Uzmite sjedala iznad krila, ne zbog tog što su sigurnija u padu nego jer ćete osjećati manje turbulencije, stoga i manje tjeskobe. Ma gdje sjedili, kaže Ron Nielsen, umirovljeni pilot koji vodi radionice za prevladavanje straha od letenja, najbolja predostrožnost jest vezanje pojasa. Pojas će vas zaštititi od ozbiljnih ozljeda uđe li zrakoplov u divlju turbulenciju.

Ulični neredi
STRAH: Vi ste građanin koji poštuje zakone, nije da idete okolo i tražite frku. Samo se želite družiti s ekipom, možda popiti kojeg pivkana i niste oduševljeni idejom da vas specijalci koji nose duge cijevi špricaju suzavcem dok pokušavaju zaustaviti ulične nerede. Je li to previše za očekivati? Stoga odaberete nevinu obiteljsku manifestaciju poput, pa, lupimo, festivala rezbarenja bundeva. Što se lošeg može dogoditi na takvoj obiteljskoj priredbi?! Sigurno neće biti pijanog razbijanja vozila, paljenja požara i bacanja pivskih limenki na policiju? Ali upravo se to dogodilo 2014. godine na Festivalu bundeva u New Hampshireu.
STVARNOST: Neredi često izbiju iz bizarnih razloga: omiljena sportska momčad je izgubila utakmicu, zabava u kvartu je otkazana, organizatori glazbenog festivala naplaćuje 30 kuna bočicu vode ili sveučilište odluči smanjiti subvencije za hranu. Ljudi ne trebaju plemenite razloge za bunt ili otpor prema lokalnim organizacijama. No s obzirom na to kakve su bune bile nekoć, ove danas nisu ni približno toliko ubojite. Sjetite se samo 1573. i Seljačke bune… Nađete li se danas usred uličnih nereda, vjerojatno vas to neće stajati glave, ali mogli biste dobiti suzavac u oči. I objasniti ženi da vas treba izvlačiti iz zatvora jer ste se previše uzbudili.
ŠTO UČINITI: Ako se nađete usred razularene mase – a niste htjeli biti dio takvog društva – najbolji je savjet onaj koji slijede plivači kad ih ulovi vir: nemojte se boriti s bujicom, samo će vas usisati. “Trebate se prepustiti jer će vam to sačuvati snagu”, kaže stručnjak za preživljenje Mac Welch, osnivač tečaja za napredno preživljavanje u Virginiji. “Ako možete, ‘plivajte’ dijagonalno i trudite se ići prema rubu. Tamo možda uočite priliku za zbrisati”, kaže on. Nećete baš pobjeći ako zamolite lika ispred sebe da se makne jer vi “niste u ovome”; morate napredovati polako, ne privlačiti pozornost i prvom se prilikom pokušati skloniti.

Pandemija
STRAH: Samo je pitanje kad će pošast poput Zika virusa biti nadmašena nečim poput bubonske kuge, koja je u 14. stoljeću ubila više od 25 milijuna ljudi, ili španjolske gripe, koja je 1918. zarazila pola svjetske populacije i pobila gotovo 100 milijuna ljudi. Koronavirus je na dobrom putu da promijeni naš pogled na svijet kakav poznajemo.
STVARNOST: Nekih 68 posto medicinskih stručnjaka anketiranih još 2006. predvidjelo je da će se u sljedećih 45 godina dogoditi velika pandemija. “U posljednjih 50 godina vidjeli smo preko 300 patogena koji su se pojavili ili uskrsnuli”, kaže znanstvena novinarka Sonia Shah.
ŠTO UČINITI: Niste toliko bespomoćni koliko mislite. “Te se stvari šire samo zahvaljujući ljudskom ponašanju”, kaže Shah. Slijedite mjere i preporuke kriznog stožera i – držite fige.

Promjena klime
STRAH: Tope se ledenjaci. Toplinski udari sve su češći. U Kaliforniji vas zbog dugog tuširanja mogu oglobiti, tolika je nestašica vode. Ima sve više šumskih požara, jačih uragana i sve to navodi vas da se zapitate jesmo li na putu za propast. Srce kaže “Da”.
STVARNOST: Predviđanja o klimatskim promjenama vjerojatno su od početka pisanja do objave ovog teksta postala sve gora. Čak 97 posto znanstvenika (koji ne primaju savjete od političara) kažu da je globalno zatopljenje stvarnost i da smo potpuno nadrapali.
ŠTO UČINITI: Osim ako se čitavo čovječanstvo ne udruži i ne djeluje, klimatske promjene mogu vam ubiti potomke. Vi ste vjerojatno na sigurnom. Od čega ćete poginuti? Od srčanog udara dok se svadite s osobama koje negiraju globalno zatopljenje… Studija na bolesnicima sa srčanim udarima pokazala je da oni koji iskuse intenzivni gnjev, u rasponu od stezanja šaka do bacanja predmeta, imaju 8 i pol puta veći rizik od srčanog udara u sljedeća dva sata.

Migranti
STRAH: Godine 2015. u EU je ušlo 1,8 milijuna izbjeglica. Neke države odbijaju i samu pomisao o zbrinjavanju ljudi u problemima, na granicama niču zidovi… Desničarski portali tvrde da su to kriminalci, teroristi, radno sposobne muktaše. Ne bi oni to izmislili… Ili?
STVARNOST: “Naša istraživanja kažu da nema dokaza koji bi potvrdili da useljenici počine više ili manje zločina u odnosu na ostale”, kaže Jessica Vaughan, ravnateljica istraživanja politika za američki Centar za istraživanje migracija.
ŠTO UČINITI: Opustite se. Godine 2013. anketa je pokazala da 4 posto ljudi vjeruje kako intergalaktički gmazovi potajno vode američku vladu. Što gmazovi imaju s izbjeglicama? “U osnovi riječ je o istoj tjeskobi”, kaže dr.sc. Joseph Uscinski, politolog sa Sveučilišta Miami. “Isti strah je u pozadini.” Stranci nas neće u tajnosti uništiti, većinu štete ionako radimo jedni drugima – sami.

Financijska propast
STRAH: Hrvatska ekonomski tone, ostaju nezaposleni i umirovljenici. U SAD-u, dionice su 80 posto precijenjene. Škotska kraljevska banka kaže da je pred nama skora kataklizma na tržištima vrijednosnica. “Očekuje nas katastrofalna deflacija”, tvrdi Mark Spitznagel, voditelj jednog hedge fonda. “U usporedbi s financijskom krizom iz 2008. godine, ovo što dolazi bit će još puno gore.”
STVARNOST: Iz Hrvatske za boljim – ili ikakvim – poslom mjesečno odlazi desetak tisuća građana. Javni sektor guši ekonomiju. No što se financijske propasti tiče, niti će vas burza vrijednosnica uništiti (osim ako ne držite sve u dionicama), niti ćete se spasiti krene li hrvatskoj privredi kako treba. Ostanete li sutra bez lipe, to je zato što ne štedite. U statistikama FINA-e o blokiranim računima vidi se da je čak 14 posto građana upropastio dug manji od 2000 kuna. U prijevodu, to znači da bi jedan dobar dio naših sugrađana u propast otjerala već i ovrha zbog neplaćene karte za gradski prijevoz.
ŠTO UČINITI: Na ekonomske pokazatelje i iseljavanje možete utjecati samo ako i vi i vaša obitelj na izborima počnete glasati za odgovorne i pametne. I počnite štedjeti, odmah. Stotinjak kuna tjedno i nakupit će se. Otplatite dugovanja po kreditnim karticama i minuse, savjetuje Mark Cuban, milijunaš i vlasnik NBA kluba Dallas Mavericks. To je ulaganje: “zaradit” ćete kamate koje biste inače plaćali. I, bude li novog kraha vrijednosnica, imat ćete čime kupiti jeftine dionice.

Komentari

▲ Povratak na vrh