Moć divljenja – što češće oduševljavajte svoj um

Promatranjem i divljenjem prirodi, njezinoj veličini i ljepoti, ili uživanjem u umjetnosti i glazbi, budimo strahopoštovanje prema stvarima koje često uzimamo zdravo za gotovo. Pozitivni osjećaji divljenja utječu i na poboljšanje imunosti, smanjuju utjecaj stresa, bore se s upalama...

Prije godinu dana, 21. kolovoza, u 4.30 probudio sam svog 7-godišnjeg sina, Simona. Bili smo u škripavu hotelu u Wyomingu. Za nekoliko sati dogodit će se rijedak događaj, pomrčina sunca. Zora je otkrila nebo bez oblačka, što je obećavalo da ćemo jasno vidjeti sve. Simon je bio oduševljen, a meni je to bilo bez veze. Ni on ni ja još nismo vidjeli pomrčinu, no ja sam dotad iskusio štošta. Bio sam na Machu Picchuu, slapovima Victorije, na Himalaji. Pomrčina je puke dvije minute astrološkog prizora. Ma dajte, molim vas.

Cijelog smo jutra tražili savršeno mjesto za gledanje, vozeći se po makadamu prije nego što smo se zaustavili na brdu Prairie Dog, na 1950 metara nadmorske visine. Isprva smo nosili zaštitne naočale, gledali smo kako sunce postaje crni disk, praznina na nebu. Žute vitice plesale su oko njegova oboda. Pojavilo se zvjezdano nebo iako je bilo 11.44 prije podne. Cvrčci su počeli cvrčati, a onda je grimizan sjaj pobrisao obzor, stvarajući iluziju da se sunce budi i sviće na svih 360 stupnjeva oko nas.

“O božeeee”, vikao je Simon. “Ajme, ajme. Ajme!” Kad sam vidio čistu i nezapretenu radost u svog djeteta, više nisam mogao biti indiferentan zbog toga nebeskog spektakla tijekom kojega kao da je vrijeme sporije prolazilo. Istovremeno sam bio pun energije, intelektualno uzbuđen i obuzet bezgraničnim optimizmom, kao da je život iznenada pokazao svoj golem potencijal. Bilo je oko nas desetak drugih gledatelja i dobio sam neobjašnjiv poriv svakog od njih zagrliti. Nikad se dosad nisam tako osjećao. Bilo je fantastično.

Znanstvenici već neko vrijeme proučavaju učinke divljenja. Godine 2003. psiholozi Dacher Keltner i Jonathan Haidt emociju divljenja definirali su da je negdje na pola puta između “gornjih slojeva zadovoljstva i… granice sa strahom.” “Divljenje potakne percepcija ili neprestane ili konceptualne golemosti”, kaže dr. sc. David Bryce Yaden, znanstveni novak na Sveučilištu Pennsylvanije koji proučava reakcije mozga na transcendentna iskustva. Ocean, Veliki kanjon ili Mliječna staza pobuđuju neprestanu golemost, to je uglavnom odgovor na stvari koje vidimo u prirodi, objašnjava. S druge strane, konceptualna golemost potiče se gledanjem TED predavanja, glazbe i uživanjem u umjetnosti, riječ je o iskustvu koje je puno više misaono i subjektivno, ovisi o osobi koja to iskustvo doživi. Obje varijante oduševljavaju nam um, ali na vrlo različite načine.

I evo što je najbolje u tome: divljenje ne hrani samo um, nego može imati dobrobiti i na tijelo. Istraživanja pokazuju da može sniziti vaš rizik od upale, umanjiti stres, pojačati vam imunost, poboljšati blagostanje, pa čak vam i popraviti brak. U usporedbi s nabijanjem kilometraže na traci za trčanje ili šopanjem keljem kuhanim na pari, lako je i zabavno divljenjem poboljšati mentalno i tjelesno zdravlje. Evo kako divljenje radi sve to, i kako ga iskoristiti kako bi vam zdravlje i život bili fantastični.

DIVLJENJE MOŽE SMANJITI UPALU

Kronična upala u tijelu povezana je s mnogim boljkama, kao što su koronarna bolest srca, artritis, šećerna bolest, rak i Alzheimerova bolest. Godine 2015. dr. sc. Jennifer Stellar, docentica psihologije na Sveučilištu Toronto, analizirala je povezanost različitih emocija s koncentracijama interleukina 6 (IL-6), čestog pokazatelja upale. Stellar je proučila sedam emocija: radost, ljubav, ponos, zabavu, suosjećanje, zadovoljstvo i divljenje. Ispitanici su u anketi ispunili koliko često i koliko intenzivno doživljavaju te emocije. A potom im je Stellar uzela uzorke sline radi mjerenja IL-6. Otkrila je da oni koji osjećaju više divljenja imaju niže koncentracije IL-6. Bio je to prvi dokaz možebitne biološke povezanosti divljenja i snižene upale. I od tih sedam emocija, divljenje je najjače predviđalo niži IL-6. Stellar sad prati promjene IL-6 u stvarnom vremenu i kod ljudi usred momenata koji pobuđuju divljenje.

DIVLJENJE SNIZUJE STRES I UTJEČE NA IMUNOST

Svakog jutra dok putuje na posao dr. sc. Neha John- Henderson posebno se potrudi zamijetiti i cijeniti divan planinski okoliš. Ta docentica psihologije na Državnom sveučilištu Montane u Bozemanu proučava utjecaj stresa na ljudski imunosni sustav. I naučila je da divljenje koje iskusi može smanjiti vjerojatnost da će se razboljeti. Ponovno je uzrok tome upala.

Ljudi koji kažu da imaju visoke razine stresa imaju više razine upale u organizmu. Upala je imunosni odgovor. Istraživanje dr. John-Henderson pokazalo je da ljudi koji više iskuse divljenje imaju niže razine upale, možda zato što im divljenje omogućuje da stres vide iz zdravije perspektive.

Ne samo da se divljenje može iskoristiti da bi se proaktivno upravljalo stresom, nego može pomoći i da vam se smanji pritisak u tjeskobnim trenucima. I zapravo, kaže John-Henderson, tada je moguće da divljenje najviše smanji tjeskobu. Ako se osjećate pod stresom, uzmite pauzu i napravite jednu od stvari navedenih u članku “Jedan sasvim fantastičan tjedan”.

DIVLJENJE NADAHNJUJE KREATIVNOST

Dr. sc. Melanie Rudd, docentica marketinga na Sveučilištu Houston, radila je istraživanje na švicarskim Alpama. Ondje je dobrovoljce stavila ili na parkiralište, koje opisuje kao “okoliš s niskim divljenjem” (dobro jutro), ili na alpski proplanak, “okoliš s visokim divljenjem, poznat po panoramskom krajoliku”. Objema skupinama dala je dovoljno vremena da se nagledaju okoliša i da ispune kratku anketu. Potom im je ponudila neka izaberu dar kao zahvalu za sudjelovanje: ili vrećicu grickalica, unaprijed pomiješane komadiće suhog voća i orašastih plodova, ili kreativnu priliku da sami pomiješaju što žele od grickalica. Oni koji su se vozili gondolom na brdo većinom su se odlučili sami složiti svoj miks. Rudd je potom to otkriće poduprla tako što je pokazala drugim dobrovoljcima televizijske reklame koje su bile ili sretne ili neutralne ili su izazivale divljenje (sa slikama slapova, morskih pasa i astronauta u  svemiru). “Onda smo ih pitali žele li za dar kupon za čokoladne praline koje mogu pokloniti voljenima za Valentinovo ili pak recept kako da sami naprave svoje praline”, kaže. Oni koji su gledali divne stvari češće su se odlučili okušati u izradi pralina. Pa što se tu događa? Rudd je pokazala da nam iskustvo divljenja prodrma pouzdanje u postojeće znanje te nas čini motiviranijima da nešto novo naučimo. A što radimo kad želimo nešto naučiti? Kao što njezina istraživanja pokazuju, izrađujemo stvari. “Divljenje može povećati otvorenost prema učenju, i kao posljedica toga ljudi žele stvarati”, objašnjava.

DIVLJENJE VAM MOŽE POPRAVITI RASPOLOŽENJE

Svaka peta osoba tijekom života imat će neki od poremećaja raspoloženja. Nova istraživanja kažu da redovito divljenje može snažno popraviti raspoloženje i osjećaj blagostanja. Lani su znanstvenici snimili mozgove polaznika tjedan dugog duhovnog povlačenja tijekom kojeg se očekivalo da puno vremena provedu u iskustvima buđenja divljenja. Snimke prije i neposredno nakon tog tjedna pokazuju značajne promjene u funkcioniranju krugova sa serotoninom i dopaminom koji su dio sustava nagrađivanja i emocija. Druga su pak istraživanja pronašla promjene u autonomnom živčanom sustavu koji povezuje tijelo s umom. Normalno su simpatički (pobuđenost) i parasimpatički (mirovanje) autonomni živčani sustav u ravnoteži kao jin i jang, kad jedan radi, drugi se povlači i obrnuto. Ali to se divljenjem mijenja, tada oba kao da rastu i rade automatski. “Ne samo da imate nevjerojatan doticaj energije i radosti”, objašnjava suautor istraživanja dr. Andrew Newberg, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Thomas Jefferson, nego i velik osjećaj mirnoće i blaženstva.” Taj osjećaj povezanosti koji divljenje izaziva još je jedan potencijalni način za podizanje raspoloženja, dodaje Yaden, koji je također bio uključen u ta istraživanja.

DIVLJENJE BUDI DUHOVNOST

Postoji tona znanstvenih potvrda da duhovnost ima blagotvoran utjecaj na zdravlje: ljudi koji idu u crkve žive dulje, pripadanje zajednici može poboljšati mentalno zdravlje, a i povezuje se s u anketi bolje ocijenjenim tjelesnim zdravljem kod bolesnika s rakom. Neki liječnici misle da je riječ o učinku placeba: ako ste uvjereni da vas Bog iscjeljuje, onda je uvjeren u to i vaš imunosni sustav, koji reagira tako da vam bude bolje. Ali ne morate se ponovno roditi da biste polučili učinke duhovnosti. Nekoliko studija kaže da divljenje može proizvesti duhovna iskustva.

U seriji pokusa dr. sc. Piercarlo Valdesolo, profesor psihologije na Koledžu Claremont McKenna u Kaliforniji, ljudima je puštao isječke iz BBC-jeve emisije Planet Zemlja, i potom ih pitao o njihovim vjerovanjima o evoluciji, točnije, o dvije teorije. Prva teorija naglašavala je ulogu nasumičnosti u prirodnoj selekciji, dočim je druga evoluciju prikazala kao usmjerenu, silu koja sve kontrolira. Valdesolo se iznenadio kad su ispitanici koji su se prije identificirali kao “agnostici koji vjeruju da znanost sve može objasniti” nakon gledanja odlučili za objašnjenje evolucije s usmjerenjem. Drugim riječima, zbog divljenja su iznenada postali ponešto duhovniji. Zašto? Ljudi imaju u sebi urođenu želju za redom i objašnjavanjem. Mrzimo nasumičnost i nesigurnost, proizvode nam stres. “Zato zgrabimo bilo što što nam može ublažiti osjećaj nasumičnosti i nesigurnosti”, kaže Valdesolo.

ZBOG DIVLJENJA STE MANJI KRETEN

Katkad je teško biti fin. Kad ste pod stresom, ljutiti, frustrirani ili iscrpljeni, postanete sebični kreten. Stellar i njezin kolega dr. sc. Paul Piff, psiholog sa Sveučilišta Kalifornije u Irvineu, poželjeli su doznati koliko divljenja treba da budete prijateljski raspoloženi u nevolji. U pokusu su imali 93 studenta, podijeljena u dvije grupe. Kontrolnu skupinu šetali su po faksu, a drugu poveli dizalom na 61 metar visok zvonik, odakle su mogli uživati u krajoliku. Svakome su priuštili četiri minute razgledanja i potom ih u anketi pitali neka rangiraju intenzitet 14 različitih emocija, a među njima bile su i divljenje i suosjećanje. Ne čudi što su šetači po faksu bili manje puni divljenja od onih na zvoniku. Ali oni na zvoniku imali su usto više suosjećanja. Ispalo je da su te dvije emocije neodvojive i jedna potiče drugu. “Divljenje je emocionalni pogon zbog kojeg se osjećate povezani s nečim većim od sebe”, kaže Piff. “Osjećate se manje bitno, narcisoidno, imate više razumijevanja za druge. I zato je to važno da biste drugima pokazali ljubaznost i velikodušnost.”

DIVLJENJE JAČA VEZE

Astronauti koji vide Zemlju iz svemira često navode da su osjetili jedinstvo s čovječanstvom i sa svemirom. Riječ je o pomaku u perspektivi, sovjetski kozmonaut Boris Voljnov, koji je letio u dvije Sojuzove misije, opisuje ga ovim riječima: “Počnete biti ljubazniji i strpljiviji s ljudima oko sebe.” Dr. Newberg mapirao je cirkulaciju u mozgu ljudi koji dožive duhovni osjećaj divljenja. Otkrio je da se područja zadužena za ustanovljavanje svijesti za naše mjesto u svijetu dijelom gase. U međuvremenu, pali se područje mozga koje kontrolira emocije i pobuđenost, pa se luči hormon dobrog osjećaja, dopamin. Ukratko, divljenje razgrađuje granice između osobe i ostalih. Budemo manje usredotočeni na sebe i više usredotočeni na emocionalne potrebe drugih ljudi. Učinak divljenja na intimnost još je jači kad ljudi zajedno prisustvuju fascinantnom događaju. “Svaki put kad s nekim dijelite neko emocionalno iskustvo, to iskustvo jača i počinje definirati vezu”, kaže Valdesolo. Kad s nekom osobom želite osjećati bliskost, tražite fascinantna iskustva prilikom kojih ćete zajedno osjećati divljenje, tad ćete otvoriti um i podijeliti emocije, objašnjava. “Tako možete poništiti dosadu i rutinu u koju upadate”, dodaje istraživač divljenja dr. sc. Amie Gordon. “Može vam pomoći da vidite tu osobu u drugom svjetlu, osjetite se bliže i povezano.” Moj sin i ja mjesecima smo se prisjećali odiseje za pomrčinom. Sljedeća će biti 8. travnja 2024. godine. Možete se kladiti da ćemo je moj junior i ja ići gledati.

 

Preporučujemo

Komentari

Fitness centri
▲ Povratak na vrh