Savršen tajming

Nosimo ih na zapešću i mjere naš najdragocjeniji resurs – vrijeme. Unatoč tome, većina nas zna vrlo malo o tim vremenskim strojevima. Unaprijedite svoje znanje uz pomoć sljedećeg vodiča.

Kućište
“Tijelo” u kojem se nalaze svi ostali dijelovi sata. Kućišta se razlikuju po obliku, materijalu, završnoj obradi… od zlatnog kućišta visokog sjaja, do keramičkog crnog matirane površine.

Staklo
Ovisno o namjeni sata, koriste se nekoliko različitih prozirnih površina: safirno staklo, akrilno staklo i mineralno staklo. Safirno staklo ima najveću otpornost na ogrebotine, dok mineralno ima nešto manju pa ga je samim tim i lakše ogrebati. Akrilno staklo, koje se kod nas popularnije naziva pleksiglas, zapravo je prozirna plastika koja ima najnižu toleranciju na grebanje, no zato ima druge prednosti kao što su, primjerice, fleksibilnost i mogućnost poliranja nakon nastanka ogrebotina.

Kruna
Glavni vijak za ugađanje satnih kazaljki, pokazivača datuma i dana te navijanje sata. U većini je slučajeva smještena na poziciji kod tri sata. Na nekim satovima krunu je potrebno odviti kako biste je stavili u početnu poziciju za ugađanje, što je standard na ronilačkim satovima zbog vodootpornosti. Isto tako, nakon ugađanja na takvom satu krunu je potrebno uviti natrag kako bi i dalje odolijevao vodi nakon urona.

Zaštita krune
Dio načinjen od istog materijala kao i kućište sata, obavija krunu s najmanje dvije strane i štiti od oštećenja koja se mogu dogoditi prilikom nenadanih udaraca. Najizraženije su na sportskim i ronilačkim satovima.

Brojčanik
Područje na kojem su smješteni satni markeri, kazaljke, pokazivači kronografa, logotip proizvođača i ostali podaci.

Satni markeri
Linijski, kružni, numerički (rimski ili arapski brojevi), ili drugi oblici markera služe kao markacije za puni sat. Oni mogu biti printani bojom, ulijepljeni ili, pak, urezani u brojčanik. Osim u osvijetljenim prostorima, imaju funkciju markiranja i noću kad do izražaja dolazi luminiscentni premaz koji omogućuje osvjetljenje markera u tami.

Luneta
Prsten koji omeđuje brojčanik s vanjske strane. Najčešće je postavljen s vanjske strane stakla, a može bit pokretan, što je obično slučaj na ronilačkim satovima, ili fiksan. Pomična luneta služi za markiranje vremena i kasnije mjerenje pomoću minutne kazaljke.

Lugovi
Ekstenzije na vrhu i dnu kućišta koje omogućuju postavljanje remena ili narukvice na kućište sata.

Poklopac kućišta
Stražnji dio sata koji je moguće skinuti kako bi dospjeli do satnog mehanizma. U kućište može biti pričvršćen navojem ili vijcima. “Hauba” sata, ispod koje se nalazi mehanizam, u nekih je satova djelomično načinjena od stakla kako bi mehanizam bio vidljiv.

Kalibar
Termin za delikatan mehanizam mehaničkog sata koji ne postoji kod satnih mehanizama na baterijski pogon. Kalibar pogoni sitna metalna opruga koju nazivamo nemirica. Takav tip mehanizma moguće je navijati ručno ili, pak, pomoću utega koji funkcionira na principu njihala koje je moguće vidjeti ukoliko automatski sat ima proziran stražnji poklopac kućišta. Ručno navijani kalibri su još uvijek popularni jer dnevno navijanje sata može biti dragocjeni dio dnevnog rituala – primjerice, u kojem će svaki ljubitelj mehaničkih satova uživati prilikom ispijanja jutarnje kave. Većina vrhunskih manufaktura proizvodi vlastite satne mehanizme, dok ostali koriste standardizirane mehanizme nekoliko renomiranih proizvođača kao baze za eventualne preinake. Preciznost mehaničkog mehanizma vrlo je bitna, pa tako oni najprecizniji kao dodatak nose naziv “Chronometer”, odnosno “COSC” što znači da je sat testiran i certificiran od nezavisne, u svijetu urarstva priznate agencije za točnost punim nazivom “Controle Officiel Suisse des Chronometres”. Kronometre nemojte miješati s kronografima jer je kronograf naziv kalibra koji sadrži štopericu, a može i ne mora bit certificiran kao kronometar.

Kazaljke
Satna, minutna, sekunda, u nekim opcijama i kazaljke za pokazivanje datuma. Uglavnom su centrirane u sredini brojčanika, no u nekim je izvedbama kalibara, kao što su regulatori, moguće i da neke od spomenutih kazaljki nisu centrirane, već postavljene na nekom drugom mjestu na brojčaniku. Također, neki od mehanizama su izvedeni tako da imaju sekundu kazaljku na podbrojčaniku koji je obično smješten na poziciji kod šest sati, pa se ta komplikacija naziva “mala sekunda”.

Podbrojčanici (kronograf)
Satovi mogu biti bikompaksni (s dva podbrojčanika) ili trikompaksni (s tri podbrojčanika). U bikompasnoj verziji podbrojčanici su smješteni na pozicijama kod devet i tri sata te mjere sekunde i minute, dok smještaj trikompaksnih može bit raspoređen na 12, devet i šest, ili pak devet, šest i tri. U trikompaksnoj verziji podbrojčanici u većini slučajeva mjere sekunde, minute i sate. Kalibre s podbrojčanicima nazivamo kronografima, a namijenjeni su za delikatno mjerenje vremena (štoperica).

Pokazivač datuma
Prozor za datum najčešće je smješten na poziciji kod tri sata. Svrha mu je pokazivanje datuma, no neki od mehanizama pokazuju i dane u tjednu. Promjena datuma uglavnom se odvija u periodu oko ponoći, a ugađanje je moguće i ručno.

Leća (kiklop)
Na nekim satovima smještena je na staklu točno iznad prozorčića za datum. U većini slučajeva izgleda kao mala izbočina na staklu, a svrha joj je povećanje pri pogledu na prozorčić datuma.

Narukvica
Naziv za metalni remen sata koji obavija zapešće. Uglavnom je načinjena od istog materijala kao i kućište.

Remen
Umjesto narukvice sat ponekad dolazi s remenom koji može biti načinjen od raznih materijala – raznih vrsta kože, gume (uglavnom na sportskim satovima) te čvrstih tkanina.

Kopča
Kopča je metalni dio koji spaja odvojene dijelove narukvice ili remena na donjem dijelu zapešća. Šnala ili, preciznije, trnska kopča spaja remen načinjen od kože, tkanine ili materijala.

Vodootpornost
Viši stupanj vodootpornosti karakterizira uglavnom ronilačke satove, no i ostali odolijevajuju vodi s određenim oscilacijama. Oznake su uglavnom pozicionirane na brojčaniku ili pozadini kućišta u obliku metra (m), te atmosfera (ATM). Jedna atmosfera osigurava spuštanje u dubinu od otprilike 10 metara. Konkretan opis vodootpornosti proizvođač prilaže zajedno s deklaracijom prilikom kupnje sata.

Skala
Numerički prikaz koji omeđuje brojčanik i postoji u nekoliko oblika:
1. Ronilačka skala – mjeri vrijeme odvojeno od standardnog mjerenja vremena. Luneta je kod takve vrste sata uglavnom pomična kako bismo je mogli ugoditi neovisno o pomicanju primarnog pokazivača.
2. Tahimetar – pomoću kojeg uz primarni pokazivač možemo izračunati prosječnu brzinu ili doseg.
3. Telemetar – pomoću brzine ili zvuka moguće je izmjeriti doseg, odnosno udaljenost.

Preporučujemo

Komentari

Fitness centri
▲ Povratak na vrh