Iznenadit ćete se gdje se sve skrivaju šećeri

Nalaze se u gotovo svim procesuiranim namirnicama pa čak i u onima za koje nikada ne biste rekli da ga sadrže

Za slatkoću hrane zaslužan je šećer, no ne samo onaj u obliku dobro nam poznatih sitnih bijelih kristalića koji se zove saharoza,već i svi oblici šećera odnosno ugljikohidrata poput glukoze, fruktoze, maltoze, laktoze, maltodekstrina i škroba!

Svi ovi šećeri se nalaze u gotovo svim procesuiranim namirnicama pa čak i u onima za koje nikada ne bi rekli da ga sadrže, poput kruha, peciva, voćnih jogurta, kečapa, majoneze, aromatizirane vode i mnogim drugim.

Jeste li znali da, primjerice, čajna žličica kečapa sadrži čak 4 grama šećera, a čaša gaziranog soka gotovo 10 čajnih žličica šećer?

Kod standardnih slatkih proizvoda koje konzumiramo za doručak, kao što su slatka peciva, krafne, kroasani, buhtle, keksi i voćni jogurti, količina šećera na 100 grama proizvoda premašuje čak 15 grama, odnosno 3 čajne žličice.

“Dodani šećeri u prehrambenim proizvodima i šećer koji sami dodajemo razlog su sve manjoj osjetljivosti na slatki okus i povećanju želje za slatkim. Posljednjih 20 godina upeterostručio se unos šećera što je dovelo do sve veće pojave pretilosti i komplikacija koje povećana tjelesna masa nosi, poput inzulinske rezistencije i povišenog kolesterola te niza drugih povezanih bolesti”, upozorava Tena Niseteo, dipl.in.preh.teh., klinički nutricionist.

Inače, trenutni maksimalni dnevni unos preporučen od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ne bi trebao prelaziti 10% dnevnog energetskog unosa, odnosno, ako se govori o odrasloj osobi ne više od 25 g na dan (5 čajnih žličica).

Zanimljivo, Hrvatska spada među zemlje EU s najmanjim unosom šećera sa 35 grama po glavi stanovnika, no to je uvijek za čak 40% više od preporuka WHO-a.

Preporučujemo

Komentari

Fitness centri
▲ Povratak na vrh