Privatnost na internetu je mrtva! Možemo li je (i kako) ipak zaštititi?

Svjesno pristajemo da sve naše podatke – tko smo, gdje smo i što želimo – svakodnevno prikupljaju tehnološki milijarderi. AMOS BARSHAD pokušao je doznati kako smo pristali na to i koliko su stvari zapravo loše

U ZIMI 2019. godine, dan nakon što je Beto O’Rourke objavio predsjedničku kandidaturu, Reutersovi su novinari otkrili sočan detalj iz prošlosti toga teksaškog političara. U svojim je tinejdžerskim godinama u El Pasu O’Rourke bio član “haktivističke” grupe Cult of the Dead Cow.

Njegovi su postovi na tajnim stranicama grupe, objavljivani pod imenom “Psychedelic Warlord”, sadržavali njegovu eksperimentalnu poeziju. “Gurni svoja kopita”, pisao je mladi Beto, “u moj analitički prolaz”.

Godinama je to bio način kako smo doživljavali “opasnosti” interneta: mogućnost da nam se sve ono što smo tražili i objavljivali po webu jednog dana obije o glavu. S druge strane, posljednje desetljeće milijuni nas pomislili smo da je dobra ideja svoje osobne podatke i najskrivenije tajne – nešto što spada pod termin privatnost – dati na raspolaganje najvećim svjetskim tvrtkama u zamjenu za njihove revolucionarne usluge. A zašto i ne bismo? Pa sve je bilo besplatno, zar ne? Ali s vremenom su ti tehnološki giganti naučili o nama više nego što sami o sebi znamo. I iako smo kolektivno uvjereni da to nije u redu – istraživanje Pew Research Centera, objavljeno 2016., pokazalo je da samo 9 posto ispitanika vjeruje da najveći igrači društvenih mreža dobro čuvaju informacije o korisnicima – i dalje im nastavljamo davati osobne podatke.

Ali počeli smo postavljati pitanja. Koliko drugi zapravo znaju o nama? Koliko mi zaslužujemo znati o drugima? I pitanje svih pitanja: može li netko zlonamjeran od tvrtki koje prikupljaju podatke jednostavno te podatke kupiti?

Borba za pravo na privatnost na internetu je na vrhuncu, čini se da su tehnološki divovi pobijedili i da nam ostaje nositi se s time. Ali taj rat još nije završen, nešto se još može poduzeti.

U knjizi The Age of Surveillance Capitalism Shoshana Zuboff naslov je izvukla kako bi oslikala namjeru tehnološke industrije da sve naše podatke preuzme kao “sirovinu”. Uzmite za primjer Googleovu nadmoć kad je u pitanju online prodaja. “Predviđanje gdje bi i zašto osoba mogla potrošiti novac proizlazi iz Googleova ekskluzivnoga pristupa bihevioralnoj analitici”, piše ona. “Povuci-potegni, predloži, nagovori, natjeraj, posrami, zavedi: Google želi biti vaš životni kopilot.”

Google nije sam u toj priči, dug je red pružatelja usluga koji se žele dočepati svake mrvice informacija o vama. Zuboff pruža more primjera: nešto nedužno poput Roombe, robotskog usisavača prašine, može pribaviti “detaljne planove stambenih objekata korisnika, zahvaljujući mogućnosti mapiranja”. Ni traper više nije bezopasan: Levi’sova jakna, izrađena u suradnji s Googleom, “sadrži senzore koji mogu ‘vidjeti’ kroz tkaninu i prepoznati i protumačiti i najmanje geste poput micanja prsta na ruci”. Lutka “My Friend Cayla” pogonjena je aplikacijom koja “snima i uploada razgovor dok lutka aktivno potiče dijete na raspravu i traži od djeteta niz osobnih podataka, poput adrese gdje živi”. Predvodnici naše noćne more su, dakle, usisavač, traper jakna i dječja lutka.

Tehnološke će tvrtke uskoro prijeći granicu između podataka koje odajemo i ući u zonu onoga što o sebi ni sami nismo svjesni. Iz jednog se dokumenta koji je “iscurio” u Australiji jasno vidi da je tamošnji Facebook dijelio informacije s trgovcima o promjeni raspoloženja australskih tinejdžera, osobito u situacijama kad bi se klinci osjećali “pod stresom”, “poraženi”, “nervozni” ili “beskorisni”. U Facebooku su sami otkrili da su eksperimentirali da provjere mijenjaju li promjene u “newsfeedu” korisnikovo raspoloženje.

Nije teško predvidjeti kamo sve to ide; pokušao sam stoga predočiti što mi je činiti da zaštitim vlastitu privatnost. Trebao bih nositi skijašku masku kako bih se zaštitio od kamera za prepoznavanje lica, kojih nisam ni svjestan. Dok sam gledao prijenos NBA utakmice, čuo sam primjedbu komentatora kako je turski igrač Milwaukee Bucksa Ersan Ilyasova toliko puta slomio nos da ga kamera njegova iPhonea ne raspoznaje – možda bih Ersana mogao zamoliti da podijeli tajnu lomljenja nosa, tako da se zaštitim od softvera za prepoznavanje lica. Onda sam pročitao nešto o “Realface Glamouflageu” Simone C. Niquille, majicama s digitalno iskrivljenim facama celebrityja, koje sprječavaju kamere da prepoznaju vaše lice. Bolja solucija od skijaške maske.

Čitao sam i o Timu Schwartzu i njegovu simpatičnu kompletu Digital Resistance. Riječ je o paketu koji sadrži “anonimni keš, Bitcoine, darovne i Sturbacks  kartice”, knjigu Manual of Digital Resistance i set tehnikalija – posebno konfigurirani tablet, pametni telefon i preklopni mobitel s karticama. Shvatio sam i da je najbolji način da se izbjegne bilo kakvo praćenje i vabljenje jednostavno ništa ne raditi i ništa ne kupovati.

Istovremeno sam u svom londonskom stanu surfao o temama privatnosti i morao se nositi s hrpom pop-upova, rezultatom velikoga GDPR projekta Europske unije. Zahvaljujući GDPR-u, kada dođete na stranicu, iskoči prozor koji vam omogućuje da promijenite sadržaj koji pristajete dijeliti. U teoriji, dobra ideja. U praksi, svi lijeno kliknemo “Da, slažem se” i ne čitamo ništa, baš kao što nismo čitali ni kilometarske “korisničke ugovore”.

Dok sam surfao, bacio sam pogled kroz prozor: automobil Google Street Viewa bio je parkiran baš prekoputa mog stana. Prije deset godina stanovnici Broughtona u Engleskoj tijelima su zapriječili prolaz Googleovu automobilu kroz selo. Ja sam napravio jedino što sam mogao, navukao sam zavjese.

“Nadzorni kapitalizam osmislila je specifična grupa ljudi u određenom vremenu i na određenome mjestu”, piše Zuboff. “To nije logični nastavak napretka digitalne tehnologije ni ekspresija informacijskoga kapitalizma. Nadzorni je kapitalizam namjerno osmišljen u vremenu i prostoru.” Drugim riječima: ne mora biti ovako. Razgovarao sam s mnogo pametnih ljudi dok sam radio na ovom tekstu i čuo sam zanimljive teorije. “Što kad bi podatkovni zemljovid bio predvidljiv i lagan za upravljanje?” pita se Bailey Richardson, poduzetnik i bivši zaposlenik (broj 10) Instagrama. “Što ako stvari učinimo transparentnima i kontrolu učinimo jednostavnom te je centraliziramo? I to je moguće napraviti, čak i s tako kompleksnim sustavom. Privatnost je kao koncept nastala jednim izumom: ključevima. Ključevima koji zaključavaju vrata, ladice i sefove. Možemo li građanima/konzumentima dati ključeve digitalnog svijeta?”

Ili, kako mi je rekla Olivia Craighead, 23-godišnja spisateljica i menadžerica društvenih mreža: ” Što kad bi se sve što sam radila na internetu moglo izbrisati? Po principu tabule rase. Tako bih mogla birati kojoj firmi odati svoje podatke – i želim li ih uopće odavati.”

Ne postoji pravi odgovor što napraviti. Još ne. Treba se prisjetiti da privatnost pripada samo vama i da postoje stvari koje možete poduzeti da biste se zaštitili. A ne podrazumijevaju stare mobitele i skijaške maske.

 

DUNCAN COOPER (32), PISAC/GLAZBENIK/TRGOVAC DIGITALNIM DOBRIMA
Platforme će imati bolji uvid u ljudske reakcije i moć kontrole sljedećeg poteza. Korisnikov smiješak ili mrštenje mijenjat će njegov feed na Instagramu, Facebooku, YouTubeu, TikToku… Slijedi da će se sadržaj mijenjati u realnom vremenu kako bi izazvao maksimalan angažman – nešto poput avantura krojenih po mjeri, za svaku korisnikovu sekundu i za svako raspoloženje.

TIM SCHWARZ (38), UMJETNIK/DIGITALNI STRATEG/ORGANIZATOR KRIPTOZABAVA
Privatnost je mrtva. Oklade su odavno uplaćene, kocka je bačena. I izgubili smo. Prate te i nemaš privatnosti. Ali postoji još jedna opcija: anonimnost. Ili, točnije, pseudonimnost. Ako je vaš identitet kompromitiran, stvoriti nov, odvojen od vašeg stvarnog identiteta jedini je izlaz. Sistem praćenja zbunit ćete ako za sve što radite koristite pseudonimni profil. Sjetite se ovog: dileri drogom, novinari, aktivisti, svi se štite anonimnošću. Pridružite im se. Prosječni građanin mora početi usvajati te strategije i pripremati se za buduću digitalnu apokalipsu. Dobar je početak stvaranje kompleta za digitalni otpor. Darovne kartice, gotov novac, jednokratni mobiteli i operativni sistem Tails (na USB-u) odličan su početak.

 

VAŠ KOMPLET ZA ZAŠTITU PODATAKA

Sigurno nećete prestati služiti se internetom. Ali možete zamijeniti pružatelje usluga onima koji štite vašu privatnost.

 

PRETRAŽIVAČ

DUCKDUCKGO

Nudi potpunu privatnost pretraživanja jer se vaše pretrage ne prate. A rezultati pretraga su vrlo dobri.

 

PREGLEDNIK

BRAVE

Brz i “open-source” preglednik, automatski blokira oglase i pratitelje na gotovo svim stranicama koje posjećujete.

 

ZA PORUKE

SIGNAL

Šifrirana konverzacija među članovima obitelji i prijateljima; znači, jedini roboti koji će čitati vaše poruke jesu oni iz vaše obitelji.

 

DODATAK

PRIVACY BADGER

Blokira oglase i upozorava vas kad vas prate. Što ga češće upotrebljavate, to brže uči kako blokirati nevidljive pratitelje koji skupljaju vaše navike prilikom surfanja i lokaciju.

 

 

—(str. 94)—

 

DISTOPIJA MOJE PRIVATNOSTI

BEN, @PIXELATEDBOAT NA TWITTERU, CRTAČ INTERNETSKIH STRIPOVA

Kad umrete, Facebook i Twitter analiziraju vaše online aktivnosti i stvaraju elektroničku verziju vas samih, koja iz groba reagira pošalicama i animiranim GIF-ovima na aktualne događaje. I nije riječ o distopiji ako je vaša elektronička verzija barem malo uspješna pri postanju. Ali riječ je o noćnoj mori ako lažna verzija vas svojim postovima pobudi više zanimanja nego vi kad ste bili živi.

 

 

“DOPUŠTATE LI APLIKACIJI DA VAS LOCIRA?”

TREBALI BISTE očekivati da sve aplikacije spojene na vaš Facebook profil skupljaju vaše kontakte, “likeove” i prate aktivnosti na Instagramu. Tisuće aplikacija vrebaju svaki vaš pokret: istraživanje Sveučilišta Northeastern pokazalo je da od 17.000 aplikacija obuhvaćenih istraživanjem više od pola može skinuti screenshot ekrana vašeg mobitela. Ove su među najgorima:

 

THE WEATHER CHANNEL APP

Protiv vlasnika ove aplikacije ove je godine podnesena sudska tužba zbog sumnje u zlouporabu podataka o lokaciji 45 milijuna korisnika. Samo recite treba li nam kišobran ili ne!

 

LA LIGA
Službena aplikacija Španjolske nogometne lige iskoristila je mikrofone mobitela svojih korisnika ne bi li locirala kafiće u kojima se ilegalno prate prijenosi utakmica. Kazna: 250.000 eura.

MUSICAL.LY
Ovaj div u dijeljenju kratkih videosadržaja od svojih je korisnika tražio ime i broj telefona. Standardna procedura? Ne kad su vam korisnici mlađi od 13 godina i ne tražite njihov pristanak. Tvrtka, sad poznata kao Tik Tok, platila je kaznu od 5,7 milijuna dolara.

GOPUFF
Istraživanje Sveučilišta Northeastern otkrilo je da je ova aplikacija za dostavu hrane snimala videoisječke ekrana mobitela svojih korisnika i slala ih analitičarima. Navodno, za optimizaciju izvedbe.

 

REALAN VODIČ

ZAŠTITITE SVOJU PRIVATNOST

Jennifer King, direktorica privatnosti korisnika Centra za internet i društvo Pravnog fakulteta Stanford, predlaže male i velike korake kojima možemo zaštititi privatnost na mreži.

 

DRUŠTVENE MREŽE

  • Facebook, Instagram, Twitter, LinkedIn
  • Vaše osobne postavke, kontakte, vaš CV, status veze, lokaciju. Plus, što se tiče Facebooka, sve što klikate na mreži.
  • Društvene veze, novosti, pripadnost grupi, lako uključivanje i novosti o jelovniku sestričnine bebe.
  • Ispunite samo obavezna polja. Najjednostavnije vas je pratiti prema broju telefona. Ne upisujte ga.
  • Ne upotrebljavajte aplikacije koje mogu do vaših kontakata i fotografija. Radije u društvene mreže ulazite kroz preglednik.

 

GLASOVNI ASISTENT

  • Apple HomePod, Google Assistant, Amazon Echo
  • Svoj i glas svojih sustanara, način razgovora, glazbeni ukus, lokaciju i, često, izbor onog što pratite na televiziji.
  • Dostupnu glazbu i mogućnost da asistent potvrdi neku činjenicu i da tako osvojite okladu.
  • Provjerite početne postavke asistenta. Ako možete, izbacite sve što ne želite dijeliti.
  • King tvrdi da je najbolje zaboraviti asistenta. Jer, dobivate malo bolji (i puno skuplji) sat za kuhanje jaja, a u kuću ste si ubacili uređaj za praćenje.

 

PREGLEDNIK

  • Safari, Chrome, Internet Explorer
  • Sve što ste upisali u tražilicu. Uključujući pretrage tipa “crvenilo oko glavića”.
  • Internet. Plus programe koji prate vaše pretrage i na temelju njih vam plasiraju oglase.
  • Ako kupujete nešto skupo poput automobila ili uplaćujete ljetovanje, radite to “private” prozoru. Tako vas neće zasuti oglasima.
  • Uplatite VPN tako da vas ni vaš pružatelj internetskih usluga ne može pratiti. I koristite diskretni preglednik poput Tora.

 

SPORTSKI GADGET

  • Fitbit, Apple Watch
  • Srčani ritam, težinu, dob, rutu kojom trčite, stvari koje slušate dok trčite.
  • Jednostavno praćenje broja koraka, napredak u treningu, postotak ispunjenja ciljeva.
  • Ne objavljujte staze kojima trčite i ne dijelite sportske podatke na aplikacijama povezanima s gadgetom.
  • Odmah u postavkama odlučite i označite što želite, a što ne želite dijeliti. Ne moraju svi sve znati o vama.

 

KUPNJA

  • Amazon, kartice raznih online trgovina
  • Vaše potrošačke navike i izbore, popis stvari koje ste kupili, brojeve kreditnih kartica, lokaciju i želju da kupite kožnu jaknu. I, u slučaju Amazona, što volite gledati i čitati.
  • Mogućnost kupnje iz udobnosti vlastita doma.
  • Procijenite koliko vam je uistinu stalo mijenjati podatke za pogodnosti – je li 15 posto popusta vrijedno odavanja vašeg broja mobitela?
  • Napravite niz jednokratnih e-mail adresa i preko njih ulazite u programe pogodnosti.

Komentari

▲ Povratak na vrh