MH LIJEK ZA SVE

BIJES ZA UPRAVLJAČEM
LIJEK: VELIKO ČIŠĆENJE KUĆE
Mike Fisher, terapeut za bijes
Vožnja može biti dovoljno stresna i bez gomile ljudi koji voze svuda oko vas. Bijes za upravljačem nije često samo reakcija na tuđi loš bonton na cesti nego i ventil za sve druge stvari koje vas iritiraju u automobilu ili tog dana u životu. Zato biste trebali prvo i osnovno pripaziti da vam u automobilu bude čisto i udobno.
Često je sjeme bijesa posađeno satima, danima, tjednima ili čak godinama prije, zato trebate, ako ste skloni ispadima za volanom, otkriti prije svega koje vas stvari doista muče. Nemojte otići s posla ili od kuće a da prije toga niste riješili te probleme.
Ako to nije moguće, prije vožnje dobro proučite karte i na putovanje krenite 15 minuta ranije. Tako ćete smanjiti vjerojatnost da ćete pobjesnjeti: umanjit ćete osjećaj bespomoćnosti koji pridonosi izbijanju srdžbe iz vas.

Mike Fisher ravnatelj je Britanske udruge za kontrolu srdžbe i autor knjiga o suzbijanju bijesa

PSOVANJE
LIJEK: REPROGRAMIRANJE
Dr. Cliff Arnell, psiholog
Nećete vjerovati koliko sam puta doživio potpunu promjenu raspoloženja društva kad netko prvi put spomene glagol na J u razgovoru. Bilo nesvjesno ili namjerno, ljudi na prostote gledaju kao na nešto ne privlačno, često i kao na znak manjka inteligencije. Obično znamo kad nije u redu psovati, ali što češće psujemo, to nam više psovka prelazi u naviku. Ključ izbjegavanja problema jest resetiranje programa. Trebate se “odučiti” neprikladnog znanja.
U svakoj situaciji – pa čak i kad se družite u kafiću – smatrajte prostote neprikladnim i uskoro ćete uočiti da manje psujete. Usto, možete uvesti pravilo da onaj tko u ekipi psuje, plaća ostalima simboličnu kaznu. Može se činiti glupim, no s vremenom ćete naučiti da ponašanje ima posljedice.
Ako to ne uspijeva i ako vas psovanje uvali u pro bleme, možete se “deprogramirati” kognitivno-bihe vioralnom terapijom. Ona vam pokazuje da su vaše misli i ponašanje povezani. Mogli biste usvojiti to da situacija u kafiću nije ni po čemu drukčija od one za nedjeljnim ručkom kod roditelja svoje drage te ta ko biti svjesniji psovki koje izgovarate te se s vreme nom prisiliti da promislite svoje ponašanje kad vas jako svrbi jezik.

Dr. Cliff Arnell je psiholog specijaliziran za stres i ko-munikaciju

LOŠ ŽIVOTOPIS
LIJEK: DRŽITE SE OBRASCA
Malcolm Nicholson, guru za životopise
Dobar životopis ima svoja pravila, a vi biste se začudili koliko ih ljudi ne slijedi. Putem ove kontrolne liste lakše ćete ga sročiti.
1. Duljina Ljudi s malo radnog iskustva ili s radnim iskustvom koje nije vrijedno spomena načelno imaju dulje životopise jer pretjeruju u opisu vještina. Vaš neka bude maksimalno dug dvije stranice.
2. Opisi posla Kad netko čita vaš životopis, trebao bi iz vaše titule na poslu znati čime se bavite. Ne opisujte svoje zadatke – objasnite što ste radili uza svakodnevne dužnosti. Na golfskom terenu vikendima sklapali ugovore s klijentima? Neka se zna.
3. Datumi Pobrinite se da se bez prekida nastavljaju vremena kad ste bili zaposleni. Ako ste između dvaju poslova bili nekoliko mjeseci u Australiji na odmoru, recite da ste neko vrijeme proveli proučavajući strane radne kulture (a ne pili pivo i gledali tekme).
4. Obrnuti trokut Posljednje vaše zaposlenje treba biti najdulje opisano, ono prije njega manje, ono prije njega još manje. O prvom poslu treba biti samo jedan red opisa.
5. Vještine Pobrinite se navesti sve vještine: poslovni je svijet iznenađujuće malen.
6. Internet Ako se javljate na neki posao, uklonite sve svoje videouratke s YouTubea i ograničite dostupnost svoga Facebook profila. Direktori neće biti impresionirani navijačkim fotografijama ili vašim pothvatima s pijanki.

Malcolm Nicholson osnivač je konzultantske agencije za trening upravitelja Aspecture.

TERORIZAM
LIJEK: RAZGOVORI (KATKAD)
Dr. Peter Lehr, stručnjak za vanjsku politiku
Trebate znati da su teroristička djela simptomi bolesti, a ne sama bolest. Simptomi – najvidljiviji u obliku napada na Blizance 11. rujna ili britanskog metroa 7. srpnja – imaju niz uzroka koje je vrlo teško otkriti i liječiti.
U srži problema obično su nedaće lokalnih zajednica, poput siromaštva, osjećaja uskraćenosti, ekonomskih nejednakosti, ali i širi problemi poput globalizacije koja bi u svijetu mogla dovesti do gubitka identiteta, lokalnih običaja i sigurnosti poznatoga. Treba istaknuti da ti duboki razlozi ne vode automatski terorizmu.
Neke terorističke skupine mogu dobro reagirati na liječenje, ovisno o tome je li ono što zahtijevaju racionalno. Liječenje se načelno sastoji od sjedanja za pregovarački stol i rezultira nekakvim dogovorom. Ako je riječ o nacionalističkim terorističkim skupinama, tada je rješenje neki oblik autonomije. Ipak, liječenje može biti dugo i bolno, kao što su pokazali slučajevi s IRA-om. Katkad, u ekstremnim slučajevima, liječenje znači obuzdavanje simptoma kako se na njih ne bi pretjerano reagiralo. U svakom slučaju, rješenja uvijek ima, ma koliko bolna bila. Politike su preživjele jake terorističke napade i sigurno će znati to činiti i dalje.

Dr. Peter Lehr predaje na studiju terorizma pri britanskom Sveučilištu St. Andrews

Više pročitajte u tiskanom izdanju, listopad 2008., na 74. stranici!