Čovjek bi pomislio da su znanstvenici odavno zatvorili knjigu o kofeinu i krenuli se baviti drugim misterijima. Pa kava i njeni sro dni ci ljude dižu još od, hm, negdje 15. stoljeća. A u posljednjih su 60 godina znanstvenici obja vili više od 21 000 studija o omiljenom ju tarnjem napitku. U prosjeku, to je jedno is traživanje na dan proteklih šest desetljeća.
Dakle, ako nam kofein i njegovo djelovanje do danas nisu jasni, kad će to postati? I imamo li vremena srknuti kavu dok čekamo?
Dobro, natočite si jednu duplu i sjednite. Objasnit ćemo vam nekoliko stvari. Kao prvo, kofein je kompleksan sastojak. Na primjer, podiže krvni tlak, ali redoviti su kavopije izlo ženi upola manjoj opasnosti od smrti zbog zatajenja srca nego oni koji ne pune svoju ša licu svakodnevno. Dok kofein povisuje še ćer u krvi, navika ispijanja kave mo že vam pomoći da izbjegnete dijabetes.
Zbu njeni ste? Čitajte dalje: objasnit ćemo vam kako da konzumirate kofein u svoju ko rist – na poslu, u teretani i za opće zdravlje.
BIOLOGIJA
Da shvatite kako vas dupli espresso od po lu mrtvaca pretvara u nabrijanog tipa, potreban vam je uvod u sastojak zvan adenozin. Dok ovo čitate, adenozin kola vašim žilama, a nje gov je zadatak kočiti vaš središnji živčani sustav. Možete ga nazvati i priro dnom tabletom za smirenje. Kako dan prolazi, adenozin se prirodnim putem stvara u va šem krvotoku te vas usporava i uspavljuje.
Adenozinu “gašenje” vašeg organizma us pi jeva tako što se uvlači u adenozinske rece ptore. “Ta veza sprječava ispuštanje neuro tra nsmitera koji su kemijski prenosioci poru ka što kontroliraju funkcije mozga i mišića”, kaže dr. William Lovallo, profesor psihologije i bihaviorističkih znanosti na Sveučilištu Ok la homa. “Kao rezultat, usporavaju se i mozak i tijelo.” No, kofein je odličan oponašatelj ade nozina. Zapravo, kad počne borba za isto pa r kirališno mjesto, kofein pobjeđuje. “Ako se ko fein ‘ukopčao’ u adenozinske receptore, ade no zin ne može raditi svoj posao”, kaže Lova llo. “A to uzrokuje da vaš središnji živčani su stav radi brže.” Eto, sad smo stručno objasni li zašto ste nabrijaniji nakon pokoje šalice ka ve. A sada ćemo razjasniti njegovo djelova nje na gotovo svaki dio vašeg tijela.
MOZAK
ZNANOST Već nakon prvoga gutljaja kofein po čne čarobno djelovati tako da izaziva lučenje dopamina. Dopamin je kemikalija u moz gu koja stimulira sivu tvar odgovornu za po zornost, rješavanje problema i užitak. “Imate osjećaj kao da je netko pritisnuo gumb, ak tivirao vas te postajete oštriji”, kaže Lovallo. “A možete osjetiti i kako vam se malo popra v lja raspoloženje.” Možda je to objašnjenje za što je jutarnja kava tako omiljena (ruku na srce, koliko ljudi poznajete koji ne piju kavu?).
KAKO DO INSTANT-PAMETI Popijte šalicu kave prije sljedećega poslovnog sastanka – povećat će vam “snagu uma” sljedećih 45 minuta (pre ma nedavnom istraživanju provedenom u Au striji u sklopu kojega je izravno mjeren utjecaj 100 mg kofeina na moždanu aktivnost).
BUDITE PAMETNIJI CIJELI ŽIVOT Punite šalicu kavom četiri puta na dan. Znanstvenici s Har va rda otkrili su da je kod onih koji piju četiri ša lice kave na dan upola manji rizik od Parki nsonove bolesti nego kod onih koji ne piju ka vu – najvjerojatnije zato što kofein drži aktivnima molekule dopamina. Osim toga, blokira nje adenozina može usporiti stvaranje beta-amiloida, otrovne bjelančevine što se povezuje s nastankom Alzheimerove bolesti.
SRCE
ZNANOST Adenozin pomaže da se opuste krv ne žile. No, kad se kofein jednom infiltrira u receptore na zidovima krvnih žila, vaše se ar terije stežu, što uzrokuje povišenje krvnog tla ka. Zapravo, istraživanje je pokazalo da se krvni tlak može povećati i za 10 jedinica kod onih koji nemaju naviku pijenja kave. Ipak, znanstvenici s Harvarda pratili su više od 128.000 kavopija (koji piju više od šest ša lica kave na dan) i otkrili da im zbog toga nije povećan rizik vezan uza srčane bolesti. A prošle su godine na koledžu Brooklyn ot kri li da je kod onih koji piju četiri šalice na dan 53 posto manja vjerojatnost da će umrijeti od srčanih bolesti nego kod onih koji ka vu nisu ni primirisali.
“Ako niste skloni hipertenziji, privremeno povišenje tlaka uzrokovano kofeinom nije ni ka kav problem”, kaže dr. Matthew Sorrentino, kardiolog i profesor medicine na Sveučilištu Chicago. “Plus, djelovanje se na krvni tlak sma njuje jer kavopije postaju tolerantniji na djelovanje kofeina.”
UZMITE U OBZIR POVIJEST BOLESTI Ako vam od kofeina srce počne lupati kao ludo ili preskače, vjerojatno ste genski osjetljivi na taj stimulans. “Iako se to može činiti ozbiljnim, simptomi poput pojačana lupanja srca smatraju se bezazlenim – osim u slučaju da ste nedavno imali srčani udar”, kaže dr. John Ka ssotis, kardiolog i elektrofiziolog. Ipak, dr. Kassotis predlaže da igrate na sigurno. Njegova je preporuka: ako mislite da ste osje tljivi na kofein, konzultirajte se s liječnikom smijete li i koliko kave piti.
DRŽITE SE NAPITKA BOGATOG ANTIOKSIDANSIMA Znanstvenici nisu sigurni jesu li kofein ili antioksidansi u kavi – ili njihova kombinacija – zaslužni za pozitivno djelovanje na krvožilni sustav. Ako ste osjetljivi na kofein, možete kušati beskofeinsku kavu– iako je ra zina antioksidansa u njoj 15 posto manja.
Više pročitajte u tiskanom izdanju, travanj 2008., na 57. stranici!
